DOBRO JE ZNATI!

Otkrivamo sve istine i zablude o sunčanju

25.07.2011 u 08:00

Bionic
Reading

Zadnjih godina, ako nešto poželite saznati o utjecaju sunca na ljudsko tijelo, začudit ćete se koliko se tvrdnje razlikuju, ovisno o izvoru. Neki tvrde da je sunce postalo toliko štetno da nikad ne treba izaći iz kuće bez sredstva s visokim faktorom zaštite, a drugi odmahuju uz objašnjenje – prije se nismo ničim mazali pa smo i dalje uglavnom zdravi

Umjereno izlaganje suncu tijekom cijele godine umjesto prženja za kratkotrajna ljetnog odmora najmudriji je izbor. No budući da se ne sunčamo samo zbog zdravlja nego i zbog gušta, nije loše znati koje česte tvrdnje su zabluda, a koje istina.

Ne izlazite iz kuće bez zaštite ni usred zime - ZABLUDA
Ova tvrdnja vjerojatno potječe od kozmetičke industrije. Naime, zadnjih godina sunce jest jače nego prije, ali zaista nema razloga da se zdrava osoba prosječno tamnog tena usred zime maže sredstvima protiv sunčanja, osim na zimovanju u planinama. Dapače, zimi nema puno sunčanih dana, pa je dobro suncu izložiti ono malo kože koja viri iz zimske odjeće, jer sunce pomaže u borbi protiv depresije i u stvaranju vitamina D

Što se više sunčamo, imat ćemo zdravije kosti – ZABLUDA
Dovoljno je provesti pet minuta na suncu dva do tri puta tjedno, i to sa samo pet posto otkrivene kože i već ćemo tijelu osigurati količinu vitamina D koja je dovoljna za dobru zaštitu kostiju i zuba. Duljim izlaganjem suncu pojačat ćemo pozitivne učinke, ali ne do beskraja: već nakon dvadesetak minuta ljudsko će tijelo proizvesti onoliko vitamina koliko može. Ako se nastavimo se sunčati, ništa pozitivno ne dobivamo po pitanju vitamina D, ali zato možemo izgorjeti.

Od podneva do 15 sati neće nas spasiti ni najbolja sredstva za zaštitu od sunca – ISTINA
Nema sredstva koje u potpunosti štiti od sunca, pa treba poslušati savjet da ne izlazimo na sunce oko sredine dana. U to je vrijeme sunce jednostavno prejako, što znači da su rizici od štetnog djelovanja znatno veći od mogućih koristi. Ujutro i kasnije popodne sunce je manje štetno te ćemo uz minimalne rizike iskoristiti sve njegove blagodati.

Nema sredstva koje u potpunosti štiti od sunca
Mokra koža lakše će izgorjeti nego suha – ISTINA
Zbog različitih načina na koje se sunčeve zrake lome i apsorbiraju, zaista postoji razlika između suhe i mokre kože: mokra može izgorjeti i do četiri puta brže nego suha. Ljudi se znaju kupati u majici kad izgore, a to je vrlo opasno: suha bijela majica pruža zaštitu od sunca koja odgovara faktoru od šest do sedam, mokra još manje.

Ako koža nije crvena, nego lijepo i polagano tamni, nema opasnosti od raka kože – ZABLUDA
Nažalost, ne znamo kakve smo genetske građe ni čemu smo skloni, pa tako nitko sa sigurnošću ne može znati hoće li oboljeti od raka kože. Sklonost određenoj bolesti ne možemo promijeniti, ali srećom, to je samo jedan faktor koji utječe na razvoj bolesti. Naše ponašanje i količina štetnog sunčeva zračenja kojima se tijekom života izlažemo drugi su važan faktor za nastanak raka kože, a na taj faktor i te kako možemo utjecati. Ako se izlažemo e suncu preko mjere, a posebno ako dozvolimo česta crvenila i opekline, višestruko ćemo povećati šanse za rak kože. Statistički, osobe svijetle puti i one s puno velikih i nepravilnih madeža, sklonije su raku kože pa bi morale ozbiljno shvatiti upozorenja liječnika o odgovornom izlaganju suncu.

Odjeća ili hlad dovoljna su zaštita od sunca – ZABLUDA
Sunčevim zrakama smo izloženi i u kući i u automobilu, jer zrake prodiru i kroz prozore. Slično je s odjećom i s hladom: oboje pruža određenu zaštitu, ali ni blizu koliko mislimo. Nažalost, većina odjeće pruža zaštitu koja odgovara faktoru manjem od 10, a to ni u kom slučaju nije dovoljno. Zato dugotrajno izlaganje suncu treba izbjeći i kad smo odjeveni. U hladu također primamo dosta sunčevih zraka, a subjektivno ih ne osjećamo, pa tu leži opasnost da izgorimo.

Veći faktor zaštite, veća sigurnost – ZABLUDA
Brojčana oznaka zaštitnog faktora sama po sebi nije dovoljna - izrazito je bitno da sredstvo pruža zaštitu i od UVA i od UVB zračenja. Ultraljubičasto (UV) zračenje tipa A povezano je s proizvodnjom melanina, dakle s tamnjenjem kože, ali UVA zrake prodiru u dublje slojeve kože pa mogu uzrokovati trajna oštećenja, pospješiti starenje kože i povećati šansu za nastanak raka. Izloženost UVB zrakama lakše ćemo prepoznati, jer UVB zrake oštećuju gornji sloj kože i stvaraju vidljivo crvenilo i opekline. Dugoročno i ove zrake imaju veze s rakom kože. Kod kupnje proizvoda za zaštitu od sunca većina ljudi čita samo koliki je faktor zaštite (najčešće piše krupnim slovima). Pažljivo pročitajte i sitnija slova na etiketi, kako biste saznali u kojoj mjeri ste zaštićeni od obje vrste zračenja (UVA i UVB). Etiketu nije uvijek lako protumačiti, jer različiti proizvođači koriste različite standarde. Primjerice, kad vidite oznaku A+++, možete biti mirni jer bi takva oznaka morala jamčiti kvalitetnu zaštitu od obje vrste zračenja.