Kad se osjećamo loše, jer smo uznemireni, depresivni ili jednostavno frustrirani, često ćemo tražiti utjehu u zagrljaju čokoladnog sladoleda ili vrećice čipsa. Psiholozi to opisuju kao emocionalno prejedanje i to smatraju jednim od glavnih saveznika epidemije pretilosti. Stres, depresija, tjeskoba bilježe se u rekordnom broju. Sva ta loša emocionalna iskustva svakodnevno nas dovode u situaciju da konzumiramo visokokaloričnu i nezdravu hranu ne bismo li se samo nakratko osjećali bolje. Ne treba,

naravno, ignorirati činjenicu da se nakon toga osjećamo još gore.

Većina nas, uključujući psihologe, smatra da tako funkcionira emocionalno hranjenje. No čini se da smo u krivu.

Prema nedavnom istraživanju, negativne emocije nisu okidač koji nas tjera prema hladnjaku i tzv. utješnoj hrani. Bitno je, tvrdi istraživanje, kako se nosimo s negativnim emocijama.

Nedavna istraživanja pokazuju da su anksioznost depresija ili ljutnja povezani s emocionalnim prejedanjem samo kad pokušavamo potisnuti svoje osjećaje, kad ih kontroliramo, a ne izražavamo, kad ih držimo u sebi ili ih pokušavamo ignorirati.

Osim što je to iznimno loša strategija nošenja s emocijama iz cijelog niza razloga, potiskivanje emocija je težak posao. Ona se oslanja i često potpuno iscrpljuje vašu sposobnost samokontrole, što vas ostavlja nezaštićenima i ranjivima. I to je razlog zašto posežemo za hranom kojom se tješimo: slatkim i slanim grickalicama koje ne konzumiramo u periodima kada život držimo pod kontrolom. Naime, kada svu svoju kontrolu koristimo da bismo potisnuli strah ili tugu, onda su nam nezdrave grickalice poput glinenoga goluba.

Kako se, dakle, možemo nositi s emocijama, a da ne upadnemo u napast? Možete sudjelovati u onom što psiholozi nazivaju kognitivnom revalorizacijom, što je zapravo samo zgodan način da se kaže - razmišljajte drugačije. Pokušajte slijediti ove korake:

1. Ne skrivajte svoje osjećaje, dopustite si trenutak da ih ispitate. To konkretno znači da se morate fokusirati na uzrok. Zašto se osjećate tako tjeskobno, frustrirano i loše? Zatim pokušajte razmisliti o uzroku svog problema na način da smanjite njegov utjecaj.

2. Budite objektivni: kako bi drugi ljudi reagirali u toj situaciji? Je li vaša reakcija pretjerana? Okrivljujete li se iako ne biste trebali? Jeste li previše pesimistični?

3. Stavite problem u perspektivu. U većoj slici je li to stvarno velik problem? Ako stvari sada ne funkcioniraju, je li doista kraj svijeta?

4. Vjerujte da je u svakom zlu neko dobro: što ste naučili? Kako ćete iskoristiti ovo znanje da biste poboljšali svoju situaciju?

Rješavajte svoje osjećaje glavom i razmišljajte o njima na način koji će vam zapravo pomoći da se nosite s okolnostima koje ih uzrokuju. Ma koliko ovo sad zvučalo teško, imat ćete više koristi nego od potiskivanja. Nova istraživanja pokazuju da ovakva strategija nošenja s negativnim emocijama jamči da nećete pasti pod izazovom nezdrave hrane. Ovo nije samo dobar način da se držite zdrave prehrane nego i put da budete sretnija osoba.