MALO JE VITKIH IZJELICA

Opasnosti koje vrebaju gurmane

11.06.2011 u 08:00

Bionic
Reading

Hrana je nasušna potreba, ali i veliko zadovoljstvo. Kultura uživanja u hrani dio je naše tradicije, a posljednjih godina postaje i modni trend. Broj ljudi koji se, primjerice, prijavio za hrvatsku inačicu Masterchefa, kao i totalno različite biografije tih ljudi, prilično plastično govore o stavu Hrvata prema hrani

Pohvalno je da smo se odmaknuli od soli, papra i zaprške, pa sve više znamo o tome kako pripremiti hranu da sačuva vrijedne sastojke, koji začini će pomoći probavi… No, što više znamo, što raznovrsnije i finije kuhamo, to je teže prestati jesti. Nažalost, kad je hrana u pitanju, skoro da nema izbora - ne postanemo li na vrijeme umjereni, prije ili kasnije čekaju nas problemi s težinom.

Emocionalne izjelice imaju osjećaj praznine u želucu koju bezuspješno pokušavaju zatrpati hranom,

Kad čovjek nagomila višak veći od pet-šest kilograma, vraćanje na normalu nije lako, a posebno to vrijedi za gurmane koji sebe vide kroz ritual spravljanja i kušanja hrane. Dok se popularna literatura dosad uglavnom obraćala takozvanim emocionalnim izjelicama, o debeljucama iz gušta malo tko je razmišljao.

Emocionalne izjelice najzastupljenija su kategorija među pretilima, ali sve je više i 'debeljuca iz gušta'. Psiholozi i dalje upozoravaju da iznimke potvrđuju pravilo i da za većinu ekstremno debelih ipak vrijedi pravilo emocionalnog prejedanja. Vjerojatno je to točno jer imati malo viška i biti pretio dvije su jako različite situacije, a pravi gurman ni nema za cilj veliku količinu hrane. Ozbiljna pretilost skoro uvijek je i znak ozbiljnog problema, posebno ako je višak kilograma stigao naglo.

Emocionalne izjelice imaju osjećaj praznine u želucu koju bezuspješno pokušavaju zatrpati hranom, dok pravom gurmanu nije presudna kvantiteta, nego kvaliteta. Gurmani su često ljudi koji su osvijestili kako je život prekratak da bismo bili njegovi robovi, pa ono malo slobodnog vremena koje imaju koriste za druženja s dragim ljudima, putovanja i odmor, a sve je to vezano uz finu spizu. Lijepo, ali hrana je gušt koji može dosta koštati, ne samo u novcu, nego i u zdravlju. Naime, ponekad toliko uživamo u jelu da ne znamo na vrijeme stati. Čak i to je u redu ako smo zdravi i ovakva pretjerivanja u hrani su iznimka, a ne pravilo.

Mudri gurmani reći će da toliko vole hranu da ne bi mogli izdržati dijetu i gladovanje. Ako je tako, treba poduzeti sve da do gladovanja ne dođe. Nema druge, matematika je neumoljiva: pojedete li svaki dan samo stotinjak kalorija više nego potrošite, u 30 dana dobit ćete skoro pola kilograma. Na godišnjoj razini to je pet do šest kila, a što je godina laganog širenja prema životnom vijeku gurmana? Dakle, kad se stvari egzaktno postave, jasno je - čak i kad bismo imali vremena i novca za svakodnevne boravke u restoranima ili svakodnevna spremanja gozbi od predjela do deserta, bilo bi to pogubno za liniju i zdravlje. I što onda učiniti? Nema recepta kao u kuhanju, no razumno bi bilo povećati potrošnju (više se kretati ili baviti sportom) te ravnomjerno kroz tjedan izmjenjivati gozbe s finim, ali kalorijski skromnim obrocima.

Ugledajte se na iskusne gurmane - malo ih je mršavih, ali dosta ih ima tek poneki kilogram viška. Takvi istinski uživaju u svakom zalogaju fine hrane i uvijek su svjesni da nakon predjela treba ostaviti mjesta za glavno jelo, a nakon njega i za desert. Osim toga, pretjerivanje u hrani ugodno je samo dok hranu osjećamo okusnim pupoljcima. Kad pretrpamo želudac, ne osjećamo se nimalo ugodno.

Naučite li stati nakon prvog ili drugog kolača i ako vam pritom ostale sfere života predstavljaju dovoljno zadovoljstvo da za pečenkom u umaku ili za kolačima ne posežete svaki dan, velike su šanse da ćete u hrani moći dugo uživati. Naime, istraživanja su pokazala da je užitak u hrani jedan od važnih elemenata psihičkog i fizičkog zdravlja, pa i dugovječnosti, posebno ako sporo i smireno jedemo. Iako primarni zadatak vrhunskog kuhara nije spremiti zdravu nego ukusnu hranu, ta dva cilja često je moguće približiti: moderne tehnike pripreme hrane, bez dugotrajne termičke obrade, često su zdravije od starinskog kuhanja. Maslinovo ulje sve je cjenjenije širom svijeta, kao i riba, kratko kuhano ili pirjano povrće, hrana spravljena na pari…

Dakle, ubrajate li se među one koji uživaju u hrani i ne mogu zamisliti da bi se ozbiljnije morali odreći toga zadovoljstva, nema vam druge nego prihvatiti da je tijekom tjedna važno inzistirati na specijalitetima mediteranske i lagane kuhinje. Patke, umake i recepte s puno čokolade, jaja i maslaca treba čuvati za posebne prigode. Kad god pomislite da ste se udebljali tek dva, tri kilograma i da to nije strašno, pokušajte izračunati gdje ćete biti ako tim tempom nastavite godinama. Nije potrebno odreći se fine hrane i pića, previše je tu gušta. U hrani treba biti mudar i umjeren ili barem razuman do granice da si sami ne uskratimo to zadovoljstvo. Uostalom, cilj svakog mudrog gurmana je sačuvati okretnost i zdravlje ne bi li do poznih godina uživao u iću i piću.