Zdravlje SAN NIJE LUKSUZ

Zašto nas drijemež čini pametnijima?

Da je dobar noćni san ključan za pohranjivanje znanja naučenih ranije u danu odavno je poznato, no nova studija pokazuje da je odrijemati prije učenja također važno za uspješno memoriranje gradiva

Dobrovoljci koji su odspavali 100 minuta prije zadaće večernjeg memoriranja, ostvarili su prosječno 20 posto bolje rezultate na testu pamćenja u usporedbi s ljudima koji su preskočili to spavanje.

'To stvarno izgleda kao prvi dokaz koji ukazuje na aktivnu korist od sna. Jednostavno nije dovoljno spavati nakon učenja. Ispada da također trebate spavati prije učenja', izjavio je koautor istraživanja Matthew Walker, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, za znanstveni internet portal LiveScience.

Ranija su istraživanja pokazala da su snovi potaknuli učenje, a jedne studija sugerira da 90-minutni drijemež može pomoći kod pohrane naučenog u dugoročnu memoriju. Walkerovovim istraživanjem, objavljenim ovoga tjedna u časopisu Current Biology, utvrđeno je da je druga faza spavanja, zvana NREM-fazom, najuže povezana s poticajem učenju koje osigurava kraći san.

Walker i njegove kolege angažirali su 44 mlada dobrovoljca, 27 žena i 17 muškaraca, da dođu na spavanje u laboratorij u podne. Dobili su zadaću da zapamte 100 imena i lica, a potom su testirani da se vidi koliko se dobro sjećaju imena koja idu uz određena lica.

Istraživači su odvojili polovicu dobrovoljaca da odspavaju od 14:00 do 15:40 sati, uz snimanje moždanih valova dok su spavali. Druga skupina sudionika ostala je budna i bez uobičajenih dnevnih aktivnosti. U 18 sati, obje su skupine zapamtile još jedan set od 100 lica i imena, i testirano im je pamćenje.

Prvi veliki nalaz je da sposobnost učenja opada kako dan prolazi, rekao je Walker. Sudionici testa koji nisu odspavali, imali su oko 12 posto lošije rezultate na večernjem testu nego na jutarnjem. Ispitanici koji su odspavali, imali su oko 10 posto bolje rezultate na večernjem testu nego na jutarnjem. Sveukupno, razlika u rezultatima između spavača i nespavača bila je oko 20 posto, rekao je Walker.

Praćenje moždanih valova otkrilo je vjerojatni razlog za nadogradnju memorije: kratke, sinkronizirane praskove električne aktivnosti mozga, koje se naziva vretenima spavanja. Ta vretena spavanja traju oko jedne sekunde i može ih biti do tisuću u jednoj noći za vrijeme NREM-faze spavanja. Ljudi koji su imali više tih vretena, pogotovo oni koji ih imali više u frontalnom području mozga koji se zove prefrontalni korteks, pokazali su najviše osvježenja u sposobnosti učenja nakon drijemeža, rekao je Walker.

Walker i njegove kolege sumnjaju da vretena spavanja rade na prijenosu podataka iz hipokampusa, malog prostora duboko u mozgu, gdje se stvaraju sjećanja, u prefrontalni korteks, koji služi za dugotrajnu pohranu podataka. To oslobađa hipokampus da stvara nova sjećanja, kazao je Walker.

NREM-faza spavanja i vretena spavanja mijenjaju učestalost kroz životni vijek osobe, pa tako kod starijih ljudi opada učestalost vretena spavanja, što sugerira da poremećaj spavanja može biti jedan od razloga zbog čega u starosti prevladava gubitak pamćenja, rekao je Walker.

Istraživanje je također skrenulo pozornost na važnost spavanja. Vretena spavanja događaju se češće kasnije u noći, točno u vrijeme kada ljudi prekidaju san ustajući rano za rad i školu, rekao je autor. 'Negdje između djetinjstva i rane odrasle dobi, mi odbacujemo shvaćanje da je spavanje korisno, što treba promijeniti, jer spavanje vrlo aktivno radi nešto za stvari kao što su učenje i pamćenje, pa bi za nas kao društvo bilo mudro prestati razmišljati o snu kao luksuzu, već biološkoj nužnosti', zaključio je prof. Matthew Walker.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više