Uz već poznate adrenalinske aktivnosti, svake se godine javljaju novi sportovi za ljubitelje pustolovine i uzbuđenja.

Tako, primjerice, sve više poklonika ima wakeboarding, morska varijanta bordanja na snijegu ili skateboardinga. Wakeboarding ima tri discipline - može se voziti iza broda, na liftovima za skijanje na vodi, ali i na daskama bez vezova. U Hrvatskoj postoji nekoliko liftova pogodnih za wakeboard, a prvi su otvoreni u Puntu na otoku Krku i Poreču.

Prirodna prostranstva u blizini gradova i turističkih središta izuzetno su pogodna za igranje paintballa, vjerojatno najrasprostranjenijeg ekstremnog grupnog sporta na svijetu. Poligoni za paintball postoje u mnogim gradovima Istre i kontinentalne Hrvatske, ali je sport sve zastupljeniji i u Dalmaciji i Lici. U netaknutim divljinama Like, u podnožju Velebita, nalazi se pustolovno-izletnički centar Rizvan City s terenom za paintball i šumskim pustolovnim parkom, jedinstvenim u Hrvatskoj.

Adrenalinski slobodni pad

U ljetnim mjesecima tradicionalno je popularan i bungee jumping, odnosno skakanje s elastičnim užetom zavezanim za most ili dizalicu. Neki su to iskustvo opisali i kao put u raj, no ne treba zaboraviti da su u rijetkim slučajevima moguće i nesreće.

U Hrvatskoj su najpopularniji skokovi s Masleničkog i Šibenskog mosta. No bungee možete skakati i na drugim jadranskim lokacijama poput Zrća. Sa Šibenskog mosta, visokog 40 metara, skakali su poznati Hrvati, poput Miroslava Ćire Blaževića, plivača Duje Draganje te brojni glumci i osobe s malih ekrana. Nešto je viši Maslenički most, a skače se s konstrukcije na sredini mosta 56 metara udaljene od mora. U oba slučaja slobodni pad dug je oko 30 metara.

Kao jedan od prvih ekstremnih sportova u Hrvatskoj se pojavio rafting koji se u Dalmaciji nudi na Zrmanji, Krki i Cetini. Plovidba Krkom u gornjem dijelu nacionalnog parka moguća je zahvaljujući pritoci Butišnici koju kontrolira brana, a rafting je jedini način da upoznate ovaj netaknuti dio prirode. Samo je 12-metarski Bilušića Buk potrebno zaobići po obali.

Puno vitra i malo valova

Na moru je pak uzbuđenje najbolje uloviti s jedrom na dasci, koja ostavlja mogućnost da se istraže i najskrivenije uvale. Zbog pogodnog vjetra maestrala najpoznatija ljetna surfališta su Bol na Braču i Viganj na Pelješcu. Za juga se najčešće daska u Premanturi (kod Pule), Medulinu, Biogradu, Žnjanu (kod Splita), a za bure u Ližnjanu (kod Pule), Baškoj na Krku, Sabunikama (kod Zadra) i Povljima na Braču.

Ljubiteljima visina planine uz more pružaju vrhunske letačke uvjete za pustolovine zmajem ili parajedrilicom. Kao područja najvećih letačkih pustolovina preporučuju se Učka i Ćićarija u Istri, Gorski kotar, Velebit, Mosor, planine Dalmatinske zagore, poluotok Pelješac te otoci Krk, Brač i Hvar.

Sve spomenute planine i obronci odlični su i za ljubitelje brdskog biciklizma i planinarenja, a poseban ljetni izazov uspon je na vrh Biokova, Sv. Juru iznad Makarskog primorja. Iako je u njegovu podnožju možda i 40 stupnjeva, na vrhu treće najveće planine u Hrvatskoj temperatura pada na dvadesetak stupnjeva, a noći su hladne i vjetrovite. Mnogi planinari, posebno stranci, za to, nažalost, nisu bili spremni. U planinu su kretali neadekvatno odjeveni, bez vode i hrane, pa su one koji su imali sreću u nesreći promrzle i iscrpljene pronalazili spasioci.

Prekrasna planinska odredišta

Sa Svetog Jure vidi se još jedno atraktivno planinsko odredište, najviši otočni vrh, Vidova gora na Braču. Blizu mora su čak tri planinska nacionalna parka - Sjeverni Velebit, Paklenica i Risnjak - pa se na malom prostoru nudi velik broj prirodnih atrakcija.

Ako vam je od planinskih vrhova draža njihova unutrašnjost, valja naglasiti da krško područje Hrvatske ima preko 8.500 špilja i jama, a više od pola ih je neistraženo i nepoznato. Neke su osvijetljene i imaju uređene staze, pa su dostupne i posjetiteljima bez speleološkog iskustva.

Posjetitelje u špilje mogu privući specifična flora i fauna te zaštićene vrste poput čovječje ribice i špiljske pijavice otkrivene u Lukinoj jami na Velebitu.

Podvodna arheologija

Posljednjih godina sve je popularnije i speleoronjenje. Mnoge speleološke ljepote, naime, mogu se otkriti tek kada se prerone prepreke.

Klasično ronjenje u moru, osim za ljubitelje prirode, savršena je zabava i za fanove arheoloških nalazišta i brodskih olupina od antike do današnjih dana.

Istarsko podmorje posebno je popularno zbog svoje plitkoće, a najveća atrakcija je olupina austrougarskog broda Baron Gautsch nedaleko od Rovinja. Uz obale poluotoka mogu se pronaći i mnoge druge olupine domaćih, talijanskih i britanskih brodova.

Za ronioce koji vole istraživati podvodne zidove i grebene atraktivni su najsjeverniji otoci Kvarnera, dok su na srednjem Jadranu najpopularnije ronilačko odredište Kornati, gdje se uvijek može naći mirna lokacija zaklonjena od valova i vjetra. Veliki otoci srednje Dalmacije dobro su pokriveni ronilačkim centrima, posebno uz područja najzanimljivijih lokacija oko Čiova, južne obale Šolte, Brača i Hvara. Posebno mjesto na ovom području zauzima otok Vis, bogat atraktivnim ronilačkim lokacijama i brodskim olupinama, ali i špiljama poput one na Biševu.