Putovanja ROBINZONSKA ODREDIŠTA

Nezaboravan odmor u netaknutoj prirodi

  • Autor: A.M.
  • 24.8.2012 10:44:38
  • 24.8.2012 9:43:43

Ljubiteljima odmora u netaknutoj prirodi na raspolaganju je niz robinzonskih odredišta na otocima, svjetionicima ili u jedinstvenom planinskom morskom zaleđu

Kraj kolovoza i topli rujanski dani idealno su vrijeme za odmor u divljini, nakon uzavrele špice ljetne sezone, gužve i partyja u turističkim središtima na jadranskoj obali.

Ljubiteljima odmora u netaknutoj prirodi na raspolaganju je niz robinzonskih odredišta na otocima, svjetionicima ili u jedinstvenom planinskom morskom zaleđu.

Odmor na osami

U neposrednoj blizini mora, uz zvukove galebova i zrikavaca u netaknutoj se prirodi može uživati diljem jadranske obale, od Unija, Cresa, Iža, Pašmana, Dugog Otoka i Ugljana preko Hvara, Visa, Korčule i Lastova usred otvorenog mora.

No, kako je bit robinzonskog turizma 'preživjeti' sam na pustom otoku po jednostavnim kućama bez struje i suvišnog komfora proslavili su se Kornati, najgušći sredozemni arhipelag od 152 otoka, otočića i hridi između Dugog otoka i Žirja. Nacionalni park obuhvaća njih 89, a od površine parka samo oko četvrtina je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Kako je kopneni dio parka, ali i otoka van njegova ruba u privatnom vlasništvu na Kornatima je mnogo kuća u kojima su se nekada sklanjali ribari, a sada su uređene i stavljene na raspolaganje svima koji tragaju za mirom i tišinom u jedinstvenom dodiru s prirodom.

S obzirom na to da u kućama robinzonskog turizma, jedinstvenima na Mediteranu, nema struje ni vode, pije se kišnica, a neophodni kućanski aparati rade na solarnu energiju ili plin. Možda i stoga takav tip odmora pruža jedinstveni doživljaj koji gotovo svi što su ga jednom probali, obavezno žele ponoviti.

Svjetionici

Modernim Robinzonima željnima užitaka u okruženju morskog plavetnila, na raspolaganju je i nekoliko uređenih svjetionika na teško dostupnim mjestima u neposrednijem dodiru s elementarnom prirodom - dubokim morem, tvrdim kamenjem i škrtim mediteranskim raslinjem.

209829,209781,209669,208673

Istinski ljubitelji mora, prirode i tišine svoje umijeće izolacije mogu iskušati na Palagruži, otoku usred Jadranskog mora, gdje je za turiste uređen svjetionik izgrađen 1875. Svjetionik se nalazi na sredini strmog otoka na visini od 90 metara, pa je preporučljiv samo ako ste u dobroj kondiciji. Odlučite li se opuštati na Palagruži, morate biti svjesni da zbog udaljenosti od civilizacije ne postoji nikakva mogućnosti opskrbe. Ipak, ako sami niste vični ulovu morskih delicija, svjetioničari vas mogu opskrbljivati svježim ulovom kad god to vrijeme dopusti.

Jedinstven osjećaj odvojenosti od vanjskog svijeta pruža i otok Sušac, 23 nautičke milje južno od Hvara i 13 nautičkih milja zapadno od Lastova. Sa svjetionika na otoku koji također nudi turistički smještaj puca pogled na duboko i bistro more koje nakon
np-sjeverni-velebit.hr
Velebit može biti idealna destinacija za odmor
bure ima prozirnost i do trideset metara. Kamena zgrada svjetionika ima dva četverokrevetna apartmana, a jedini stanovnici Sušca su svjetioničari koji životni prostor dijele s mnogim endemskim vrstama ptica i životinja.

Na sredini južne strane otoka Lastova, na ulazu u uvalu Skrivena luka, nalazi se rt Struga gdje je 1839. izgrađen svjetionik u koji se može smjestiti 15 osoba. Prekrasni vidikovci na rubu 70-metarske litice i jednostavan pristup moru kroz borovu šumu sa sjeverne strane, čine ovaj svjetionik turistički vrlo atraktivnim, kao i mnoge druge naseljene ili nenaseljene uvale na Lastovu i njegovim obližnjim otočićima.

Svjetionik Pločica nalazi se na istoimenom otoku između Korčule, Hvara i Pelješca, a može primiti više gostiju jer ima dva velika apartmana za šest i osam osoba. Pločica je zato idealna za veliko društvo koje odmor želi ispuniti mirom, ronjenjem, sunčanjem, kupanjem i relaksacijom. Otok je, pak, poseban zbog male nadmorske visine i plitkog mora na sjevernoj strani te živopisnog hridinastog dna na južnoj obali.

Tajne Dalmatinske zagore


Na putu s mora svakako zastanite i u planinama dalmatinskog zaleđa, među kojima je i jedna od najviših i najzanimljivijih u Hrvatskoj. Masiv Parka prirode Biokovo nadvija se neposredno iznad srednjedalmatinskih plaža te za njega kažu da su mu ‘noge u moru, a čelo u munjama’. Njegov vrh Sveti Jure na 1762 metra visine nad morem pruža za sunčanih dana pogled sve do krajnjih pučinskih otoka Jadrana.

Biokovo je stanište niza endemskih biljnih i životinjskih vrsta, a njegovim oskudnim pašnjacima i danas vrludaju divokoze, mufloni, orlovi, divlje svinje, vukovi i druge životinje. Poznato je i po fenomenu spektakularnog izlaska sunca u ljetnu zoru, kao i po neponovljivom pogledu koji puca na otoke i more s jedne te Dalmatinsku zagoru s druge strane.

Najbolji primjeri specifične hidrografije i morfolgije dalmatinskog krša su Crveno i Modro jezero blizu Imotskog. Oba jezera karakteriziraju specifičan oblik, dimenzije i boje, a po nastanku su takozvana špiljska jezera što znači da su nastala urušavanjem stropova velikih pećina.

U malom zabiokovoskom selu Grabovac putnici mogu naići i na mali lovački muzej te zoološki vrt s više od 260 životinja. Na imanju obitelji Dundić, o kojemu je zbog jedinstvene ponude pisalo dvadesetak stranih časopisa, mogu se osim toga vidjeti i razne vrste starinskih alata, zaprežnih kola i dvokolica. Uz jahanje, nedaleko sela, može se uživati u raznim adrenalinskim aktivnostima poput free climbinga, bungee jumpinga, paraglidinga ili raftinga kanjonom Cetine.

Jedinstveni planinski nacionalni parkovi

Biser hrvatske prirode, Plitvička jezera, već su dugi niz godina poznati u svjetskim razmjerima kao jedni od najljepših slapova svijeta. Među 16 jezera povezanih brojnim slapovima najveći su Prošćansko jezero i Kozjak. Donja jezera završavaju slapom od 136 metara, odakle istječe rijeka Korana. Ekskluzivni krajolik dopunjuje prašumski rezervat Ćorkova uvala sa 120 vrsta ptica i mnogobrojnim krškim spiljama.

Strane medije posljednjih godina sve više zanima i Velebit, s mnoštvom biljnih i životinjskih vrsta te uzvisinama s kojih se pruža jedinstven i nezaboravan pogled na more ili kontinentalno zaleđe.

Najširi dio masiva je nacionalni park Sjeverni Velebit, s morske strane omeđen golim stijenjem nad Velebitskim kanalom, a u unutrašnjosti šumovitim ravnjakom. Na Zavižanu (1594 m) su planinarski dom i botanički vrt, a poznati su i put Premužićeva staza te planinski rezervati Rožanski i Hajdučki kukovi.

Na južnom dijelu Velebita je Paklenica, jedno od najatraktivnijih prirodnih područja na Sredozemlju, gdje se ispod najviših vrhova nalaze guste šume crnog bora i bukve, špilje, životinjska pojila, i pitki izvori. Velika Paklenica je penjačka meka, dok posjetitelje spilja privlači impozantna Manita peć.

Na području Gorskog kotara zanimljiv je Nacionalni park Risnjak koji obuhvaća vrhove Veliki Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a obiluje mnogim krškim fenomenima poput ponora, špilja i jama. Velike površine pokrivene su starim šumama i planinskim livadama na kojima žive mnoge zaštićene životinjske vrste, dok gorske rijeke i potoci obiliju jedinstvenom potočnom pastrvom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više