Putovanja ENO TURIZAM

Najbolja vina svijeta

  • Autor: A. M.
  • 30.9.2011 10:11:09
  • 30.9.2011 7:37:56

Ljepote najboljih francuskih, talijanskih ili španjolskih vinograda i podruma većini vinoljubaca uglavnom nisu nepoznanica, no na svijetu je još mnogo vinskih zemalja ili regija u kojima se proizvodi vrhunska kapljica i svakako bi ih vrijedilo posjetiti

Vrijeme kada su vinogradi obrani i iščekujemo da Sveti Martin prve kapljice mošta pretvori u mlado vino najbolja je prilika za virtualnu šetnju vinskim regijama koje, unatoč kvaliteti, nisu toliko razvikane, ali i onima gdje se proizvode najskuplja i najtraženija vina svijeta.

Nove nade – Portugal, Austrija, Izrael

wikipedia
Povijesni ostaci vinskih preša u Izraelu
Portugal je odavno poznat kao domovina slatkog desertnog vina porta koje je prema legendi nastalo kada su engleski trgovci vinom došli na ideju u bačve uliti malo konjaka kako doma ne bi donijeli vinski ocat. Iako je najpoznatiji portugalski izvozni proizvod, podaci govore da porto zauzima tek manji dio u ukupnoj portugalskoj vinskoj proizvodnji. Većina, pak, otpada na crna suha vina poput tourige, tinta barocca, tinta rioza i drugih čiji se postotak alkohola rijetko spušta ispod 13 ili 14 posto. Specijalitet su i lagana bijela vina poznata kao vino verde koja se piju mlada. Najpoznatija vinska regija je Duoro na sjeveru, a od ostalih portugalskih vinorodnih područja značajni su unutrašnje regije Dao i Bairrada, južni Alentejo i Ribateja te atlantski otok Madeira.

Za Austriju mnogi griješe da je u pogledu vinske kulture ista kao Njemačka, no to ne može biti dalje od istine. Iako je u obje zemlje zastupljen rizling riječ je o dosta različitim vinima. Posebno u južnim austrijskim regijama gdje se više pozornosti pridaje suhim vinima. Najzasađenija loza je zeleni veltliner koji se često koristi kao podloga za razne kupaže, dok su najpoznatije vinske regije Wachau, Kremstal, Kamptal i Donja Austrija. Od crnih sorti najzastupljeniji je zweigeld i plavi portugizac, a dobro se primio i uvozni cabernet sauvignon koji odlične rezultate daje u cijelom svijetu.

austrianwine.com
Vinski podrumi u Južnoj Austriji
Ta se sorta udomaćila i u Izraelu, zemlji koja je uglavnom prevruća za uzgoj vinove loze, ali ona ipak uspijeva na povišenim dijelovima Golanske visoravni u Galileji i oko Jeruzalema. Znalci izraelska vina često uspoređuju s kalifornijskima koja su, po mnogim mišljenjima, najbolja vina Novoga svijeta. Osim cabernet sauvignona, u Izraelu je čest i chardonnay, a posebnost je i tzv. košer vino. To, među ostalim, podrazumijeva da se grožđe ne smije prerađivati prve četiri godine od sadnje te da zemlja svake sedme godine mora počivati, a na njoj u međuvremenu ništa drugo ne smije biti zasađeno.

Vina Novoga svijeta

Prva među vinskim regijama u SAD-u koja je privukla međunarodnu pažnju i pohvale je dolina Napa u Kaliforniji, poznata kao dom nekih od najvećih i najuspješnijih svjetskih vinarija. Uzgoju vinove loze najviše pogoduje klima koja je nalik mediteranskoj te tlo bogato oceanskim fosilima i vulkanskom prašinom. Toj kombinaciji treba pridodati i kaubojski mentalitet koji je uporno želio uspjeti u nečemu za što su svi govorili da nema šanse. Uz već spomenuti cabernet, u Kaliforniji dobro uspijevaju merlot i crni pino od crnih i chardonnay od bijelih sorti. Jedno od najpoznatijih kalifornijskih crnih vina je i zinfandel za kojega su posljednja istraživanja pokazala da je nastao od hrvatskog plavca.

wikipedia
Čileanski vinogradi u podnožju Anda
Čile se proslavio povoljnim, uglavnom crnim vinima (cabernet sauvignon, merlot) mekanih i sočnih okusa, no ova se zemlja posljednjih godina usredotočila na vrhunska, nova i osjetno kvalitetnija vina. Najbolji primjer je regija Casablanca na sjeveru Čilea koja je zbog hladnije klime odlična i za bijele sorte poput sauvignona ili traminca. Od mnogih sorti uvezenih uglavnom iz Francuske, u Čileu se odlično primio carmenere koji je u Bordeauxu odakle je potekao gotovo nestao. Zemlja između oceana i planinskog masiva Anda mnogo vinograda ima zasađenih i sortama syrah te crni pinot.

Australska vina odlična su za sve vinoljupce koji kod svog omiljenog pića žele uživati u izraženom voćnom okusu. Iako anegdota kaže da australski vinari tvrde da njihovo vino najprije udara u glavu, a potom zube izbacuje na ulicu činjenica je da su vinski podrumi u toj zemlji među najsuvremenijima na svijetu. I nakon što su desetljeća ulagali u razvoj tehnologije Australci su se u posljednje vrijeme intenzivno prepustili poboljšanju kvalitete i proizvodnji najviše klase vina pa diljem svijeta njihova najbolja vina uspijevaju postići vrlo visoku cijenu.

Francuska, Italija, Španjolska

wikipedia
Barka za prijevoz porta
Premda se Francuska često spominje kao zemlja najboljih vina takvu je tvrdnju vrlo teško izreći, no činjenica je da većina najpoznatijih svjetskih sorti koje su se udomaćile u mnogim zemljama potječe upravo iz Francuske (chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, syrah). Ono što je Francuze izdvojilo od ostatka svijeta poseban je odnos prema podrumarstvu, odnosno umijeću izrade, dozrijevanja i oplemenjivanja vina. Najpoznatije vinske regije Bordeaux, Burgundija i Champagne ponose se raznim vrstama vrhunskog crnog i bijelog, slatkog i suhog vina, a Champagne i istoimenim pjenušavim vinom.

Talijanska vina imaju specifičan okus jer se pripremaju gotovo isključivo od autohtonih sorti grožđa. Iako su i bijela vina vrhunske kvalitete, posebno s lokaliteta na sjeveru (Veneto), najpoznatija su talijanska crna vina. U Pijemontu to su nebbiolo i barbera, a u Toskani i središnjem dijelu sangiovese, merlot, lambrusco i montepulciano. Najslavniji brand te regije je Chianti, a na cijeni je i toskanski susjed Brunello di Montalcino. U posljednje vrijeme kvaliteta proizvodnje vina podiže se i na jugu Italije te Siciliji gdje se također ustraje na autohtonim sortama.

Osim kao jedno od najpoznatijih vinskih područja na svijetu Španjolsku se može opisati i kao zemlju koja promjenom načina proizvodnje, novim stilom i vinskim notama privlači nove poklonike. Pojavom modernijih svježijih crnih vina živahnijeg voćnog okusa smanjilo se zanimanje vinoljubaca za tradicionalne regije poput Riohe koje ćete se najvjerojatnije prve sjetiti kada vas pitaju da spomenete neko španjolsko vino. Pod povećalom enologa sada su područja gdje se vino radi stoljećima, ali su nedavno nanovo otkrivena. Osim juga koji karakteriziraju desertna vina poznate regije su Navarra, Penedes, Toro, Ribera del Duero, Rueda, La Mancha i Valencia.

Hrvatska vina


Robert Anic/24sata
Najraširenija bijela sorta kontinentalne hrvatske je graševina
U svijetu postoji pet vinogradarskih zona određenih po broju sunčanih sati i temperatura, a hrvatska ima svaku od njih, više i od Francuske koja ih ima četiri. Najraširenija bijela sorta kontinentalne hrvatske je graševina, od autohtonih sorti u velikoj se mjeri uzgajaju škrlet te kraljevina, a dobra se vina rade i od svjetskih sorti poput pinota, rajnskog rizlinga, traminca, chardonnaya i sauvignona.

Crne kontinentalne sorte su portugizac, frankovka i pinot crni, a dosta se sade i cabernet sauvignon te merlot. Ipak posljednje dvije sorte uvrježenije su u primorskom vinorodnom području gdje je najpoznatija autohtona sorta dalmatinski plavac mali. Najpoznatija hrvatska vina po sorti su upravo plavac, ali ime nose po lokalitetima na kojima rastu kao što su Dingač, Ivan Dolac i slično. Dingač je prvo hrvatsko vino koje je dobilo zaštitu zemljopisnog porijekla i ujedno je robna marka poznata širom svijeta. Zapažene bijele primorske sorte su istarska malvazija, žlahtina, pošip, rukatac i viška vugava.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više