Obitelj i dom SEZONA VIRUSA

Prevencija RSV infekcije kod djece

  • Autor: G.R.
  • 29.11.2008 7:29:19
  • 21.11.2008 11:14:58

U sezoni RSV-a, od studenoga do travnja, potrebno je poduzeti dodatne preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa. Provođenje higijenskih mjera i pasivna imunizacija iznimno su učinkoviti u prevenciji RSV infekcija

Respiratorni sincicijski virus (RSV) vodeći je uzrok infekcija dišnih putova kod novorođenčadi i male djece. Povećani rizik od infekcije posebno je prisutan u sezoni RSV-a koja traje od studenoga do travnja. Stoga, za vrijeme trajanja sezone, potrebno je poduzeti dodatne mjere opreza, posebno kod djece koja pripadaju rizičnoj skupini kako bi se spriječilo širenje ovog virusa.

Kako se prenosi RSV i tko je najugroženiji?


RSV je lako prenosiv te vrlo otporan i infektivan virus. Prenosi se tjelesnim kontaktom - dodirom, poljupcem i rukovanjem te kapljičnim putem tj. kašljanjem i kihanjem. Ovaj virus dugo preživljava na rukama i kontaminiranim površinama i predmetima, a zbog njegove lake prenosivosti, najčešće je prisutan gdje ima puno ljudi, pogotovo u vrtićima, školama ili trgovačkim centrima. Česte su i bolničke infekcije.

Među visoko ugrožene skupine ubrajaju se: nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima (s kongenitalnom bolesti srca) i djeca s plućnim problemima (kroničnom plućnom bolesti, uključujući i bronhopulmonalnu displaziju). Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati i faktori kao što su niska porođajna težina, niska starost na početku RSV sezone, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu te boravak u jaslicama.

Kakve su posljedice infekcije s RSV-om?


Kod većine zdrave djece i odraslih osoba, RSV uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova, koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. Međutim, kod visokorizičnih skupina RSV infekcije mogu biti izuzetno opasne, a u rijetkim slučajevima mogu dovesti do smrtnih ishoda.

Tako je RSV kod visokorizičnih skupina najčešći uzročnik teških infekcija donjeg dijela respiratornog sustava te uzrokuje čak do 90 posto svih bronhiolitisa i do 40 posto pneumonija u ranom djetinjstvu. Takvi oblici infekcije s RSV-om često zahtijevaju hospitalizacije ili primanje u jedinice intenzivnog liječenja, liječenje kisikom, intubaciju i mehaničku ventilaciju, a posljednjih se godina učestalost hospitalizacija zbog infekcije RSV povećava. Djeca koja prebole tešku RSV infekciju često imaju znatne respiratorne probleme koji mogu zahtijevati hospitalizaciju u kasnijoj dobi. Tako se danas sa RSV infekcijom povezuje i nastanak astme, a utvrđeno je i da djeca koja su u ranom djetinjstvu preboljela težu infekciju RSV-om imaju značajno češću kroničnu plućnu bolest koja može potrajati sve do kraja adolescencije.

Prevencija od infekcije


U prevenciji infekcija RSV-om iznimno je važno provođenje higijenskih mjera, čime se smanjuje mogućnost širenja virusa među ljudima. Bolničke infekcije te infekcije u vrtićima i školama mogu se spriječiti izolacijom zaraženih pojedinaca.

Za prevenciju infekcija RSV-om nema učinkovitog protuvirusnog lijeka, a liječenje je simptomatsko. Cjepiva protiv RSV-a nisu se pokazala učinkovitima, no u svrhu prevencije učinkovitom se pokazala pasivna imunizacija (imunoprofilaksa). Imunizacija se djetetu daje u obliku mjesečnih injekcija, u sezoni RSV infekcija. Dokazano je da imunoprofilaksa značajno smanjuje učestalost hospitalizacija zbog RSV-a kod ugroženih skupina (39 do 82 posto). Ujedno, dokazano smanjuje broj ukupne hospitalizacije zbog RSV-a za 42 posto, dok potrebu za liječenjem kisikom smanjuje za visokih 40 posto.

Preporuke za primjenu palivizumaba u Hrvatskoj i inozemstvu


Imunoprofilaksa infekcija RSV-om visokorizične dojenčadi i djece sa bronhopulmonalnom displazijom i kongenitalnom srčanom greškom ispod dvije godine u Europi je postala medicinski standard. U Hrvatskoj je, na prijedlog stručne skupine Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi početkom 2007. godine uvrstilo imunizaciju u Program obvezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od određenih zaraznih bolesti Republike Hrvatske. Preporuku za profilaksu izdaje neonatolog ili pedijatar pulmolog, a primjenjuje se u trinaest regionalnih centara prema kriterijima koja su postavila stručna društva.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više