PRELIJEP UKRAS

Grmolike biljke koje ćete jako lako uzgojiti

22.05.2015 u 07:31

Bionic
Reading

Ne znate li puno o cvijeću, a svoj vrt ili terasu želite ukrasiti grmolikim biljkama, imamo dva prijedloga za vas – divnu hortenziju i dipladeniju

Inženjerka agronomije Vesna Čuljat, koja je svoje iskustvo stekla radom u Zrinjevcu, zna čime bismo uspješno mogli ukrasiti okolinu svakog doma.

Dipladenia syn. mandevilla – dipladenija

Botaničari su je donedavno svrstavali u drugi rod, no danas je poznata pod imenom dipladenija. Pripada porodici zimzelena i zastupljena je s 30 vrsta porijeklom iz tropske Amerike, u kojoj one uglavnom rastu kao grmovi ili penjačice. Prikladna je za uzgoj u zaštićenom prostoru, a u zonama blage klime može biti i na otvorenom te doseže četiri metra visine.

Listovi su joj sjajni i nasuprotni, obično tamnozelene boje. Cvjetovi su veliki te u obliku trubice, nježno mirisni, dugotrajni (do tjedan dana), u nijansama od bijelih i roza do purpurnocrvenih, a cvatu od ljeta do kasne jeseni. Dipladeniji odgovara svijetlo mjesto, iako uspijeva i u polusjeni. Sjenovit položaj utjecat će na povećanu bujnost i smanjenu cvatnju.

Ne podnosi hladnoću. Temperatura ne smije pasti ispod 8 °C, a pojavom prvih hladnoća potrebno ju je unijeti u stan. Prezimljava na temperaturi od 15 °C, što je važno ako ju planirate saditi direktno u zemlju. Za dobar rast i razvoj ovoj biljci važno je cijele godine osigurati veliku vlažnost zraka.

Redovito ju zalijevajte laganim 'zasušivanjem' između dva zalijevanja. Zimi je treba rjeđe zalijevati te osigurati nižu temperaturu kako bi joj se omogućio period mirovanja. Za obilnu cvatnju potrebno je prihranjivanje gnojivima svakih 8-10 dana u periodu od ožujka do listopada, a zimi jednom mjesečno.

Kao i kod ostalih vrsta penjačica, orezivanje je jako važno. Početkom proljeća ili u jesen potrebno je nježno prikratiti vrhove kako bi biljka bila što bujnija, pa time i cvatnja. Starijim biljkama prikratite stabljike ispod mjesta na kojima je cvjetala prethodne godine.

Hydrangea macrophylla - hortenzija

Hortenzije se najčešće sade na otvorenom, što je najbolje učiniti u proljeće kako bi ojačale do jeseni na svom novom mjestu u vrtu. Za sadnju su najpogodnija zaštićena polusjenovita mjesta i tresetom obogaćeno tlo koje dobro zadržava vlagu.

Biljke ružičastih cvjetova pri redovitom dodavanju amonijak-alauna promijenit će boju cvata u izrazito plavu. Bijeli cvatovi će ostati bijeli ili mogu dobiti tek malo ružičastiji ton. Za promjenu boje od ružičaste u plavu zaslužan je aluminij, sastavni dio glinenog tla. Samo će u kiselom tlu, obogaćenom tresetom, aluminij biti dostupan biljci. Promjena boje cvjetova kemijskim putem uz pomoć dodataka moguća je samo u tresetnom tlu jer će samo iz njega biljka moći preuzeti aluminij.

Hortenzija se razmnožava reznicama mekih stabljika. Najzeleniji dio stabljike ujedno je najmlađi i najmekši dio koji nastaje na njenom vrhu. Meke se reznice uzimaju u kasno proljeće ili rano ljeto, odmah nakon što je otpočeo novi rast i prije no što stabljike počinju drveniti. Najbolje su vršne reznice s dva, tri para listova.

Cvate od sredine ljeta, ali na izbojima koji su se razvili prošle vegetacijske godine. Mlade biljke lagano se orezuju u proljeće, a uklanjaju im se šibolike i kržljave grane te stare cvatne glave. Kada se, nakon tri do četiri godine, biljka potpuno razvije, uklonite u rano proljeće i pokoju od najstarijih grana. Odrežite i grane starije od tri godine, a ostale, koje su cvjetale prethodne godine, skratite do para snažnih pupova na 15-30 centimetara od tla.