KAKO ODGAJAMO DJECU

Mladi ne vide problem u tjelesnom kažnjavanju

19.03.2015 u 10:00

Bionic
Reading

Unatoč relativno dobrom okviru Republike Hrvatske koji definira mehanizme zaštite djece, više različitih istraživanja ukazuje na poražavajuće statističke podatke koji se tiču nasilja nad djecom u Hrvatskoj

Tjelesno kažnjavanje djece zakonom je zabranjeno, no nasilje nad djecom i dalje je raširen problem. Najčešće se reagira samo na teško nasilje, a rijetko na druge oblike, primjerice psihičko ili elektroničko nasilje. U istraživanju koje je prošle godine Udruga roditelja „Korak po korak“ provela na uzorku od gotovo 6.000 ispitanika pokazalo se da čak 76,5 posto mladih procjenjuje da se njihovim vršnjacima dogodilo da ih je netko u obitelji udario, a 17 posto mladih navelo je da će, kad budu roditelji, koristiti tjelesno kažnjavanje kao odgojnu metodu. Na taj se podatak nadovezuje i činjenica da su brojna istraživanja utvrdila da postoji poveznica između međuvršnjačkog nasilja i iskustva nasilja u obitelji, odnosno da djeca koja doživljavaju nasilje u obitelji, češće čine nasilje prema vršnjacima, kao i da djeca koja doživljavaju tjelesno zlostavljanje češće doživljavaju i psihičko.

Iz Udruge roditelja 'Korak po korak' upozoravaju i da roditelji i djeca nisu dovoljno educirani o problemu nasilja, što pokazuje i podatak iz istraživanja prema kojem 62 posto roditelja i 42 posto mladih nikad nisu bili na nekoj od edukacija na temu nasilja. Zabrinjava i podatak da svega 68,3 posto djelatnika škola i 62,3 posto djelatnika vrtića izražava da zna za zakonsku obvezu prijavljivanja kršenja prava djece. Nasilje u vrtićima i školama samo se ponekad prijavljuje jer djelatnici procjenjuju da sami mogu riješiti situaciju, smatraju da su posljedice prijave štetnije od posljedica nasilja, ne vjeruju u učinkovitost sustava ili se boje komplikacija sa sudom.

Na ove činjenice Udruga roditelja 'Korak po korak' podsjeća u okviru organizacije prvog susreta CAP pomagača, koji se održava danas i sutra u Zagrebu uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva socijalne politike i mladih Republike Hrvatske. Susret okuplja stručnjake aktivno uključene u CAP (Child Assault Prevention) program, usmjeren na primarnu prevenciju zlostavljanja i osnaživanje djece u sprečavanju napada vršnjaka, nepoznatih osoba (otmice) i djeci poznatih odraslih osoba. Program je zaštićeno intelektualno vlasništvo Međunarodnog centra za prevenciju napada (The International Center for Assault Prevention – ICAP, New Jersey, USA), a nastoji integrirati najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja.

'Ovu konferenciju organiziramo kako bismo okupili stručnjake i ukazali na programe koje sustavno provodimo u cilju rješavanja problema nasilja nad djecom i mladima. Jedan je od tih programa i CAP program primarne prevencije nasilja nad i među djecom u vrtićima, školama i centrima za odgoj i obrazovanje, koji od 2000. godine kao regionalni trening-centar za Hrvatsku provodimo u gotovo svim županijama. U tih smo 15 godina ovim visokokvalitetnim programom obuhvatili 73.906 djece, 49.336 roditelja i 16.905 djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, u čemu nam veliku podršku pružaju CAP pomagači koji provode program iz godine u godinu u svojim ustanovama i na taj način doprinose zaštiti djece od nasilja. Na ovoj se dvodnevnoj konferenciji prisjećamo svega što smo zajedno dosad postigli, ali i predstavljamo nove programe i projekte koji su proizašli ili se izravno naslanjaju na CAP program, poput primjerice projekta #DeleteCyberbullying', pojasnila je Marina Trbus, voditeljica CAP programa iz Udruge roditelja „Korak po korak“.

Za što efikasniju borbu protiv nasilja nad mladima nužno je uspostaviti neke od ključnih mehanizama, kao što su izrada jedinstvene baze i definiranja načina prikupljanja podataka i primjena mjera i programa na temelju procjene potreba. Potreban je veći broj stručnjaka, ali i njihova redovita edukacija, specijalizacija i supervizija. Poduzete mjere i akcije moraju biti evaluirane, a sve spomenute aktivnosti moraju se financirati na transparentan način.