Prema posljednjim podacima istraživanja Hrabrog telefona, 78 posto djece nema pravila o korištenju Facebooka u svojoj obitelji. Mnogi se roditelji boje suvremenih tehnologija jer smatraju da ih djeca znaju bolje koristiti, ali to ne znači da im ne mogu pomoći da ih koriste na siguran način.

Stoga je Hrabri telefon sa iStudiom napravio aplikaciju koja treba pomoći roditeljima da nauče i upoznaju se a prednostima i opasnostima prilikom korištenja ove društvene mreže te da nauče postaviti sigurnosne postavke na način da Facebook bude sigurnije mjesto.

'Roditelji trebaju posvetiti pažnju ovom (online) aspektu života njihove djece jednako kako se posvećuju vanškolskim, školskim, sportskim i drugim aktivnostima. Trebaju biti svjesni toga koliko dijete vremena provodi na internetu i što radi', objasnila je predsjednica Hrabrog telefona i psihologinja Hana Hrpka

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Gordana Buljan Flander kaže kako često djeca znaju više od roditelja o tehnologiji, ali roditelji sigurno znaju više o životu: 'Treba poučavati djecu o načinima (primjerene, pristojne) komunikacije s vršnjacima, kako ih tome poučavaju i inače. Iako internet ostavlja dojam anonimnosti, a time raste i samopouzdanje djece da se ponašaju nasilno, djecu trebamo učiti da takva komunikacija nije dozvoljena, ali i da ih se lako može otkriti.' Na taj će način djeca vjerojatno biti svjesnija da i za ponašanje na internetu slijede posljedice baš kao i u 'stvarnom' životu.

1. Ponekad je teško razlučiti jesu li neke promjene u ponašanju djeteta razvojne (posebice u adolescenciji) ili su razlog za brigu. No ako se dijete dulje vrijeme ponaša na način da se povlači u sebe, ima lošije ocjene, odbija ili traži razloge da ne ide u školu, ima psihosomatske smetnje i općenito promjene raspoloženja, možda se radi o znakovima da je dijete žrtva nekog od oblika nasilja. U takvim situacijama roditelj treba pokazati svoju zabrinutost i dati na znanje djetetu da je tu za njega i da mu može sve ispričati što god ga muči. Ponekad je djetetu potreban dan-dva da se oslobodi i da, nakon takvog poticaja roditelja, ipak kaže što ga muči.

Djetetu treba naglasiti da ako se radi nekih poruka i sadržaja na internetu i Facebooku osjeća uplašeno, tužno, osramoćeno, ljuto, bespomoćno ili pak izolirano, uvijek treba reći o čemu se radi i da ma koliko god im se to tad činilo strašnim, roditelj ga neće osuđivati ni ismijavati. Istaknite da ćete mu biti podrška i da ćete zajedno pokušati pronaći najbolje rješenje, jer ono što mu se događa svakako mora prestati.

2. Većina djece objavljuje na Facebooku svoje osobne podatke kao što su pravo ime i prezime, privatne fotografije, a neki čak i vlastitu kućnu adresu te broj mobitela. Roditelji trebaju djecu upozoriti na to da osobne podatke dijele eventualno samo sa svojim prijateljima na Facebooku, i to onima koje osobno poznaju, a da isključe opcije koje omogućavaju da te podatke vide prijatelji njihovih prijatelja. Naravno, kućna adresa ili broj mobitela uopće ne bi trebali biti dio djetetova profila.

3. Djeca trebaju biti svjesna toga kako se svaka fotografija može lako obraditi i biti korištena kao sredstvo ucjene te se može koristiti protiv njih pa im treba preporučiti da budu posebno oprezni kada stavljaju razne fotografije na internet.

Što učiniti sa sumnjivim informacijama ili fotografijama

Svako nasilje, neprimjerenu komunikaciju, objavljivanje neistina, i sl. treba prijaviti kako administratoru tako i policiji. Odnedavno je tu i Red Button - web-stranica MUP-a na kojoj se takvi sadržaji mogu prijaviti, a ako su roditelji zabrinuti zbog promjene u ponašanju svojeg djeteta, sumnjaju da se djetetu nešto događa, da je žrtva ili počinitelj nasilja, mogu se anonimno obratiti Hrabrom telefonu za mame i tate na broj telefona 0800-0800 svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Djeca se mogu, također anonimno, obratiti na Hrabri telefon za djecu na broj 116 -111