Najnovije saznanje samo je još jedan u nizu dokaza koji ukazuju na to da spol djeteta nije slučajnost, već da je uvjetovan životnim stilom i okolinom. Prema teoriji evolucije, kad su uvjeti dobri i kad bi djeca trebala biti rođena zdrava, najbolja prilika da majka prenese svoje gene na drugu generaciju jest da rodi dječake.

Zdravi dječaci trebali bi potencijalno osigurati nove generacije djece i tako osigurati opstanak obiteljske loze. No ako je majka neuhranjena ili ima zdravstvenih poteškoća, dječak je u tom slučaju 'loša investicija'. Slab i bolestan dječak teško može nadjačati suparnike, možda neće postati otac ili čak neće ni preživjeti. U takvim okolnostima više smisla ima roditi djevojčicu, jer su one izdržljivije i ne moraju se boriti protiv konkurencije.

Kako bi testirali utjecaj bogatstva i zdravlja majke na spol djeteta, nizozemski znanstvenici su koristili podatke od 95.000 majki iz Ruande. Usporedili su broj rođenih dječaka s bračnim statusom majke kao indikatorom njezina bogatstva i zdravlja. U Ruandi je muškarcima dopušteno imati više žena, a supruge koje zauzimaju više položaje u poligamskim zajednicama imaju veći utjecaj, pa tako i više novca. U takvoj situaciji muškarac koji ima više žena ima i više djece, pa tako i manje novca i hrane.

Pokazalo se da su niže rangirane žene češće rađale djevojčice od više rangiranih žena ili žena u monogamnim brakovima. Iako žene ne mogu kontrolirati hoće li roditi sina ili kćer, pokazalo se da su djevojčice izdržljivije, a kod žena koje nose djevojčice rjeđe se dogodi spontani pobačaj ako su bolesne ili pod stresom.

U SAD-u su crne majke dugo rađale manje dječaka od bijelih majki. Bjelkinje su u prosjeku rađale sedam dječaka više na 1000 poroda. Prijašnja istraživanja također su pokazala da udane, obrazovane i mlađe majke češće rađaju sinove.

Međutim, utjecaj financijskog statusa na spol djeteta daleko je izraženiji u siromašnim zemljama poput Ruande, gdje 75 posto stanovništva živi ispod razine siromaštva i gdje je očekivana životna dob 50 godina.