Tko još nije čuo za staroga Nou kojemu je Bog zapovjedio da sagradi plovilo u kojem će svoju obitelj i sve životinje spasiti od Velikog potopa? Za Nizozemce to nije tek poučna biblijska priča, nego sasvim izvjesna stvarnost, a riječ 'arka' u njih ima poseban emocionalni naboj. Jer Nizozemska je najdepresivnija zemlja u Europi budući da se od srednjega vijeka naovamo znatnim dijelom nalazi ispod razine mora, danas gotovo četvrtina. Ukradena moru i nevjerojatnom ljudskom marljivošću oblikovana obala, u vječnoj je opasnosti od poplava

Ali ni nama ne gine potop, ako su u pravu stručnjaci poput njemačkog oceanografa Stefana Rahmstorfa koji u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters londonskog Instituta za fiziku upozorava da najnovija satelitska mjerenja pokazuju porast razine mora od 3,2 milimetra godišnje. To je 60 posto više nego što se predviđalo samo pet godina ranije i više no dovoljno da uzrokuje poplave, oluje i povišenu razinu soli u podzemnim vodama, ne samo u primorskim krajevima, nego i na globalnoj razini. Zagađenje okoliša koje uzrokuje globalno zatopljenje i topljenje ledenjaka dolazi po svoje.

Život na vodi je naša budućnost

Ne preostaje nam drugo nego da naučimo živjeti u Noinoj arci, prvo Nizozemci, pa iza njih stanovnici Maldiva, Haitija i ostali. U Nizozemskoj već sada ima blizu 10.000 domova na vodi i svake ih je godine sve više. Amsterdam je pun plutajućih domova i vikendica privezanih uz obale mnogobrojnih kanala, a u istočnom dijelu grada raste cijela gradska četvrt IJburg na umjetnim otočićima, podignutima na jezeru IJ. Nešto slično ima i Rotterdam u staroj luci, a i Den Haag planira gradnju plutajuće četvrti. U južnom dijelu zemlje, u pokrajini Westland, tvrtka Water Studio 2015. započinje gradnju luksuznog stambenog plovećeg naselja sa 600 domova, prvi takav u Europi, u jednom od najstarijih potopljenih poldera (hidrološkoj umjetnoj depresiji), gdje će se testirati suživot vode i čovjeka.

I Nizozemski Noa, arhitekt Pieter Kromwijk, ponudio je samostojeću, samoodrživu kuću na vodi, za koju tvrdi da može izdržati biblijski potop, a možete je seliti, čak mijenjati grad. Kuća u pokretu ionako je san suvremenih urbanih nomada. U njoj današnji Noa može ugostiti samo kućne ljubimce, ali je prostrana dvokatnica dovoljna za četveročlanu obitelj, koja u njoj može preživjeti i najgoru poplavu, bez priključka na struju i vodu. Ima malu okućnicu i balkone, a zidovi su posebno kombiniran sendvič od stiropora i poliuretana, sa savršenom toplinskom izolacijom, pa dok je vani tri stupnja Celzijeva, u kući je 18, a za dogrijavanje je dovoljno upaliti koju svijeću.

Plutajući dom opskrbljen je uređajem za pročišćavanje vode dajući korisniku pitku i vodu za pranje, a prljava se također automatski čisti prije ispuštanja u okoliš. Sunčevi paneli daju dovoljno električne energije za grijanje vode, elektronske uređaje i kućanske aparate, a reguliranjem posebnih betonskih ploča u podrumu, podešavate savršenu ravnotežu. Cijena joj je 250.000 eura, ali za kupnju vodene građevinske parcele na kojoj će vezati svoj plutajući dom, Nizozemac mora izdvojiti i do 150.000 eura.

Prva serija Kromwijkovih plovećih kuća je rasprodana, kupuju ih Nijemci i Belgijanci, a očekuje se odgovor iz Dubaija, gdje bi trebale biti dio vodene arhitekture gigantskog projekta 'The World', gomile umjetnih otočića u obliku karte svijeta.

Preživljavanje posljedica globalnog zatopljenja

Pieter Kromwijk jedan je iz grupe arhitekata koji se bave tzv. Noinom arhitekturom, onom koja ispituje kako preživjeti posljedice globalnog zatopljenja. Oni sljedeće stoljeće vide kao znanstvenofantastično pribježište s plutajućim zračnim lukama, plovećim gradovima i pokretnim naseljima. Tako je belgijski stručnjak za vertikalne farme Vincent Callebaut buduću arhitekturu Haitija zamislio kao valovita brdašca kubusa u razigranim linijama na umjetnom karipskom grebenu, s balkonima i kaskadnim vrtovima za uzgoj hrane i s konstrukcijom koja može izdržati česte potrese. Callebaut vidi Haiti u 22. stoljeću i kao niz plutajućih zatvorenih ekogradova u obliku lopoča, kao postapokaliptične otoke koji će primiti 50.000 stanovnika u bijegu pred klimatskim katastrofama. Pitanje je samo kako u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta doći do investitora.

Hotel i staklenik u obliku staklenog puža ruske tvrtke Remistudio može izdržati sve plimne valove. Američki arhitekt Kevin Schopfer zamislio je u New Orleansu zaseban grad u trokutastoj plovećoj platformi nazvan NOAH, koji bi s uredima, trgovinama, hotelima, kasinima, školama, stanovima, kulturnim sadržajima i organskim vrtovima mogao primiti 40.000 stanovnika i 8.000 automobila. Japanska tvrtka Barier nudi samostojeće kuće koje podsjećaju na nogometnu loptu sa 32 šestostranične plohe, otporne na potres i poplavu, jer plutaju na vodi.

Daleka budućnost? Nije. Nizozemska kompanija Dutch Docklands, specijalizirana za ploveću arhitekturu, ove godine započinje gradnju plovećeg kongresnog centra na Maldivima, a 2015. počinje gradnju plutajućeg igralište za golf sa 18 rupa, a u planu su 43 privatna otočića s kućama za odmor. Moto budućih dobro potkoženih vlasnika plutajućeg raja stoga glasi: 'Što ako se diže more? I mi se dižemo s njime.'