Obitelj i dom POD STALNIM PRITISKOM

Moramo li svakodnevno biti kreativni?

Ne možete više 'plesti kotac, k'o otac', kada se stvari mijenjaju svjetlosnom brzinom. U uspješnijem gospodarstvu u điru je istraživanje, razvoj novih projekata, marketing, dizajn, umjetnost komuniciranja, a to traži kreativnost. I ne samo u poslu. Da biste bili u duhu vremena, morate biti originalni, vickavi, vrckavi. Kreativno se odijevati, kreativno iskoristiti ambalažu za višekratnu uporabu, kreativno urediti stan, kreativno pisati, u trećoj dobi pohađati kreativni tečaj keramike, kreativno kuhati. U protivnom niste živi

Svemu je valjda kriv onaj avangardist Joseph Beuys. 'Svatko je umjetnik', poručio je njemački teoretičar umjetnosti, slikar i kipar, zbunivši tom krilaticom narod sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Nije li umjetnost uzvišena iznimka genijalnog stvaralaštva? Nije li to povlašteno svetište za rijetke izabrane? Zar mirni građanski život ne pretpostavlja vrijednosti kao što su marljivost, točnost i upornost? Mirno radno mjesto umjesto ekstravagancije, stručnu vještinu umjesto genijalnosti?

Nije važna samo disciplina, važna je inicijativa


Četrdeset godina kasnije mnogi su zaboravili Beuysa, ali većina želi dokazati da je bio u pravu. Pa dobro, ne moraju baš svi biti genijalci, ali moraju biti kreativci ako žele sačuvati radna mjesta, poziciju na tržištu, napredovati u poslovnoj hijerarhiji, istaknuti se u svojoj sredini. Suočiti se s nepoznatim, prijeći granice, osvojiti neki novi kreativni teritorij. Nekada je bilo dovoljno da polako, uredno i na vrijeme sašijete odijelo, a danas na njemu morate kreirati nešto novo, ako ga mislite prodati. Sjetite se samo što je napravio Steve Jobs i zašto je Mark Zuckerberger preko noći postao jedan od najbogatijih ljudi u svijetu.

Cijeli svjetovi dijele suvremenog šefa koncerna i poduzetnika iz doba industrijskog kapitalizma, čiji je uspjeh ovisio o sposobnosti trgovanja i računanja. Profit se temeljio na vještini vođenja knjiga i birokraciji, a proizvodnja na hijerarhijski organiziranom i uhodanom radu. Poduzetnik je danas 'kreativni razarač', koji inventivnošću potire staro i u sve kraćem roku kreira novo. Sjetite se kojom brzinom kupujete nove modele mobitela i koja vojska kreatora stoji iza toga! Nije važna samo disciplina, važna je inicijativa. Društvo znanja – kako kažu u Die Zeitu - proizvodi 'kreativno gospodarstvo' i obrnuto.

U sve oštrijoj poslovnoj konkurenciji, na radnom mjestu preživljavaju najkreativniji, najmaštovitiji, oni koji stalno smišljaju nove projekte. Ne možete 'plesti kotac, k'o otac', kada se stvari i prilike mijenju svjetlosnom brzinom. U nekom uspješnijem gospodarstvu u điru je istraživanje, razvoj novih projekata, marketing, dizajn, umjetnost komuniciranja, a to traži svakodnevnu originalnost, inovativnost, nove ideje i odstupanje od uhodanog. Možete li svaki dan biti kreativan? I ne samo u poslu, nego i izvan njega. Da biste ostali u duhu vremena, morate biti originalni, vickavi, vrckavi. Kreativno se odijevati, kreativno iskoristiti ambalažu za višekratnu uporabu, biti sam svoj kreativni majstor, kreativno urediti stan, kreativno pisati, u trećoj dobi pohađati kreativni tečaj keramike, kreativno se našminkati, kreativno kuhati, kreativno urediti vrt. U protivnom niste živi.

Američki ekonomist Richard Florida tvrdi da kapital i rad više nisu motori gospodarstva, već visokokreativna zanimanja kao arhitekti, dizajneri, informatičari i znanstvenici, svi koji isporučuju ideje i simbole. Danas svaki maslinar zna proizvesti dobro ulje, ali prodaje ga dobra reklama i dizajn boce. Kreativnost pritom ne oplemenjuje samo posao, nego i kreativnu osobu. Kreativan znači biti motiviran i ispunjen, živjeti intenzivnije i zadovoljnije.

188697 ,195495 ,211695 ,192119

Kreativnost kao norma


Ali kreativnost je postala norma, zahtjev kojemu stalno morate udovoljavati, jer ćete iznevjeriti očekivanja, ostati bez posla ili šefovskog mjesta. U vrijeme kada je nekonformizam kao pretpostavka kreativnosti norma, odstupanje od nje znači neprilagođenost, pa njemački sociolog Andreas Reckwitz u tome vidi 'novovjeku prisilu'. U postmodernim vremenima, kaže Reckwitz, stalno se sudara težnja pojedinca da bude kreativan s imperativom da to mora biti, njegova subjektivna potreba za izražavanjem sa prisilom društva da to čini ako želi preživjeti. Ali kreativnost nije obično poslovično 'štancanje tehničkih inovacija', već i složen emocionalni odnos prema stvaranju, i u tom grmu leži frustrirani zec.

Thinkstock
U sve oštrijoj poslovnoj konkurenciji, na radnom mjestu preživljavaju najkreativniji
Ali jesmo li baš svi kreativni? Naravno da jesmo! Kreativnost čuči u svakome od nas, kažu stručnjaci, trebamo je samo otkriti, a vježba se i razvija kao svaka druga, pa citiraju onu Einsteinovu: 'Nisam pametniji od drugih, samo više razmišljam.' Stručnjaci su danas razvili više od dvjesto tehnika, iako su najpoznatije 'brainstorming' (tehnika timskog kreativnog rješavanja problema) i 'mind mapping' (kreativna tehnika razmišljanja, odnosno sistem za organizaciju misli i ideja).

'Za razvoj kreativnosti potreban je slobodan prostor, odgovarajuća inovativna kultura i vježba', kaže trener za razvoj kreativnosti Benno van Aerssen iz Sjeverne Rajne-Vestfalije.

To o slobodnom prostoru Google je shvatio vrlo ozbiljno, dajući svojim zaposlenicima 20 posto slobodnog radnog vremena da ga provedu onako kako sami smatraju da će ga utrošiti najproduktivnije. Kreativno treba prodati i toaletni papir i pastu za zube, shvatili su to u trgovačkom lancu DM, koji za svoje njemačke radnike organizira pjevačke zborove, likovne radionice i diskusije o književnim klasicima, kako bi lakše 'upoznali sebe same, izoštrili svijest i jačali osobnost, što je dobro za zajednicu, a i za tvrtku', zaključuje Erich Harsch, predsjednik uprave ovoga lanca. U dvorani sa 800 mjesta u kulturnom centru farmaceutskog koncerna Bayer u Leverkusenu, godišnje se za njihove zaposlenike izvede 150 koncerata, dramskih i baletnih predstava. I kemijski koncern BASF godinama organizira koncerte za svoje djelatnike, a sve pod motom jačanja kreativnosti i radne klime. Gdje li su samo u našem HNK nestala sva ona pretplatnička mjesta, rezervirana za radnike nekada moćnih poduzeća?

Kreativnost se, dakle, demokratizirala, svakome je dostupna
, bez obzira na podrijetlo, nasljeđe i iskustvo, treba je samo iskopati na površinu i staviti u uporabu. 'Svako je dijete nadareno. Svaka je beba naoružana beskrajnom znatiželjom i kreativnim idejama', tvrdi njemački istraživač mozga Gerald Huether.

Ali što ako dijete zaostane za idealom kreativne svemoći? Ako zaposlenik ne postigne ono što su od njega očekivali? Tada mu se to pripisuje kao osobni neuspjeh i krivnja. Postaje gubitnik. Biti nekreativan čista je blamaža, a francuski psiholog Alain Ehrenberg dokazuje da pretjerani zahtjev za kreativnošću našeg vrlog novog svijeta ima nerijetko za posljedicu tjeskobu, nesanicu, umor i osjećaj blokiranosti, u kojem se poletna ideja o tome da je 'sve moguće' pretvara u depresivan zaključak da se 'ništa ne može'.

To je ono što danas popularno zovu burn-out. Naprosto ste iscijeđeni, izgarate. I kako se tome oduprijeti? Malo je vjerojatno da ćete poslušati savjet jednog južnokorejskog filozofa koji kaže: 'Dosađujte se! Ne budite kreativni!' Jer, poslušate li ga, izgorjet ćete zbog otkaza. Zato ne preostaje drugo nego poslušati onoga koji kaže da barem prestanete željeti biti kreativni svakog dana u godini, svakog sata u danu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više