Obitelj i dom KAKO PREŽIVJETI

Zašto divljaju cijene hrane?

Ekstremna suša ljetos je bacila na koljena hrvatske seljake, ali nisu samo oni 'u banani'. Najveća suša u SAD-u poslije 1956. opustošila je dvije trećine obradivih površina, kritično je u Indiji i na istoku Europe, zbog čega cijene hrane skaču u nebo i glad nekima kuca na vrata. Europljane hvata panika, iako na hranu mjesečno troše 11 do 13 posto prihoda, za razliku od nas koji izdvajamo i do 40 posto. Što li će biti s milijardom onih koji za koricu kruha moraju potrošiti 75 posto primanja?

Bilo je pakleno ovoga ljeta. Suše su poharale polja, a u udarnim TV-dnevnicima seljaci su danima zdvojno prebirali suhe klipove kukuruza, spržene masline i usahle jabuke, govoreći o prirodnoj katastrofi koja će ih dokrajčiti. Od očekivanih 100.000 tona jabuka, jesenas ih nećemo ubrati ni 15.000 tona. Zatim su udarile kiše, a cijene hrane rastu. Suša i travanjski mraz u kolovozu su, ovisno o kulturi, digli cijene voću i povrću 20 do 50 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, upozorava jedan dnevni list.

Strah od eksplozije cijena osnovnih živežnih namirnica


U Hrvatskoj raste strah zbog nekontroliranog poskupljenja hrane, a u svijetu se panično boje eksplozije cijena osnovnih živežnih namirnica. Jer nije pržilo samo u Lijepoj našoj. Najveća suša u SAD-U poslije 1956. opustošila je dvije trećine obradivih površina, zbog čega je u brojnim saveznim državama proglašeno izvanredno stanje, a ekstremne suše harale su Indijom (20 posto manje kiše u doba monsuma) i istokom Europe, Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom, što je uz špekulacije na međunorodnom tržištu hrane i nesmiljeno korištenje obradive zemlje za proizvodnju biogoriva, osnovni razlog za dramatično poskupljenje žita, kukuruza i soje.

'Cijene hrane opet brutalno rastu, prijeteći standardu i zdravlju milijuna ljudi, pri čemu su najugroženiji stanovnici Afrike i Bliskog Istoka', poručuje predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. Svjetska banka upozorava da su cijene u srpnju narasle za 10 posto, da bi u budućnosti mogle doslovce eksplodirati te da ih šokovi zbog ovogodišnjih suša i poplava lako mogu udvostručiti. Britanska dobrotvorna organizacija za borbu protiv globalnog siromaštva, Oxfam, već se požurila izračunati da će cijena kukuruza do 2030. porasti za 177, žita za 120 i riže za 107 posto, te da će za trećinu poskupljenja biti odgovorne klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom.

Ali na stranu s dugoročnim prognozama. U Mozambiku je cijena kukuruza ljetos samo u jednom mjesecu povišena za 113 posto. Zbog 17 posto manjeg prinosa, u SAD-u je njegova cijena u srpnju skočila za 23, a žita za 19 posto. Budući da SAD izvozi više od polovine proizvedenog kukuruza i četvrtinu žita, a uz Brazil je najveći proizvođač i izvoznik soje, katastrofalne posljedice suše u ovoj zemlji osjećat će cijelo svjetsko tržište, pa zbog skupljeg žita i do 33 posto, Nijemci već najavljuju skuplji kruh i pecivo. Iako su sami njemački seljaci ovoga ljeta požnjeli čak više žita nego u 2011, zbog situacije u SAD-u (uvoze 95 posto žita i raži) plaćaju za njega najvišu uvoznu cijenu u posljednjih 25 godina.

Naravno, razlika između gladnih i gladnih je golema. Dok neki Europljani poput Nijemaca troše na hranu 11 posto prihoda, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da Hrvatima hrana čini 31 do 32 posto kućnog budžeta, iako Nezavisni hrvatski sindikati tvrde da je riječ o 40 posto. Ako mi ne znamo kako preživjeti, kako će tek Afrikanci s očekivanim porastom cijena za više od 50 posto, a pripadaju milijardi Zemljana kojima hrana ionako proždire 75 posto prihoda?

Hrana ili gorivo?

I dok drugima prijeti glad, unatoč tome što proživljava najveću sušnu krizu u posljednjih pola stoljeća, Amerika golemi dio kukuruza i uljene repice uopće ne proizvodi za želudac potrošača, nego za rezervoar njegova (zapadnog) automobila. Čak 40 posto američke žetve ne troši se kao hrana, nego kao sirovina u proizvodnji bioetanola, sastavnog dijela biogoriva.

214140 ,212329,209867,208801

Marijan Susenj/PIXSELL
Suše su ove godine poharale polja
Hrana ili gorivo? – pita već dugo Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), dok njezin direktor Jose Graziano da Silva poziva na ozbiljno smanjenje proizvodnje biogoriva, što bi znatno pomoglo da se prebrodi treća kriza hrane u zadnjih pet godina, naročito u istočnom dijelu Afrike, Keniji, Somaliji i Ugandi, gdje je kukuruz osnovna hrana. Neki iz G-20, neformalnog foruma ministara financija i guvernera središnjih banaka najrazvijenijih zemalja i EU, ozbiljno su zabrinute zbog visoke razine proizvodnje etanola u SAD-u, a Zeleni u Njemačkoj, koja godišnje proizvede 1,5 milijuna tona bioetanola, traže trenutačno obustavljanje prodaje biogoriva E10. I šef golemog prehrambenog koncerna Nestlé, Peter Brabeck, upozorava na činjenicu da se 60 posto uljene repice u Europi koristi za dobivanje goriva, zbog čega joj je u zadnjih pet godina udvostručena cijena. Neki sve glasnije govore i o etičkoj dimenziji problema, o tome kako je nezasitni Zapad najprije zagadio svijet, a sada ga korištenjem biogoriva želi očistiti na račun milijuna gladnih.

Korištenje biogoriva je, kažu, važno zbog rasta cijene nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije i smanjenja štetnih emisija stakleničkih plinova. Godine 2010. svjetska proizvodnja bioetanola je dosegla 86 milijardi litara, a biogoriva 105 milijardi litara, 17 posto više u odnosu na 2009. Zemlje EU proizvode 53 posto biodizela, a računa se da bi do 2050. biogorivo moglo zadovoljiti četvrtinu svjetske potrebe za gorivom u prometu. Da bi se poticalo njegovo korištenje, u većini zemalja članica EU korisnici su oslobođeni trošarina, smanjena im je naknada za registraciju vozila, ekološki porez na automobil i slično. U Švedskoj 85 posto kupljenih ili unajmljenih automobila za potrebe državne vlasti moraju biti ekološki prihvatljiva. Zbog pridruživanja EU, i mi moramo zakonski usaglasiti korištenje biogoriva i njegova udjela u potrošnji energije, pa bi ga Hrvatska do 2020. na području prijevoza morala trošiti 180.000 tona godišnje, čime bi dosegla traženu kvotu od 10 posto goriva iz ekoloških izvora.

I što sad? Najprije vam govore da se morate baciti na biogorivo, jer ćete u suprotnom ili već jeste upropastili klimu, a sada panično upozoravaju na štetu koja nastaje pod maskom rješavanja tog problema i krug se zatvara. U 2011. Amerikanci nekih 100 milijuna tona žitarica godišnje pretvaraju u etanol, kako bi se oni koji na hranu mjesečno troše 11 do 13 posto kućnog budžeta vozili u 'održivim' vozilima, dok oni koji su nekada od proizvodnje kukuruza mogli 'održati' obitelj, sada spajaju kraj s krajem ili gladuju zbog podivljale klime i podivljalih cijena.

Svjetska banka je za ublažavanje prijeteće krize osigurala blizu 10 milijardi dolara,
ali Marita Wiggerthale iz dobrotvorne organizacije Oxfam upozorava da nije dovoljan samo novac, pa kaže: 'Zbog krize hrane 2008. gladovalo je stotinu milijuna ljudi u svijetu, a 2010. više od 44 milijuna. Ako G-20 danas ne ponudi ozbiljnija rješenja, sutra bi mogli i oni bogatiji poželjeti koru kruha.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više