Obitelj i dom ZLATNA SREDINA

Kako izmjeriti sreću jedne nacije?

Među 156 zemalja, Hrvatska je u prvom Izvješću o sreći svijeta na 58. mjestu, s umjerenim indeksom sreće od 5.7, niže od Slovenije, a daleko iznad Srbije, koja je na 118. mjestu - najnesretnija zemlja u susjedstvu. Danci su najsretniji na svijetu, Bugari najtužniji u Europi, bogati Britanci tek na 18. mjestu, a još bogatijih Japanaca - zbog 'paradoksa sreće', koji kaže da najbogatiji ne moraju biti najsretniji - nema među prvih dvadeset

Za neke je sreća obitelj, za druge materijalno bogatstvo, za treće ljubav, za većinu stanje uma. No može li se izmjeriti sreća jedne zemlje? Kraljevstvo Butan misli da može. Premijer te male himalajske zemlje Jigme Y. Thinley inicirao je početkom ovoga mjeseca u New Yorku specijalni susret na vrhu Ujedinjenih naroda, okupivši stotine predstavnika vlada, civilnih društava i akademika, uključujući generalnog tajnika UN-a Ban Ki-muna, princa Charlesa, predsjednicu Kostarike Lauru Chincillu i druge, koji su odgovarali na pitanje kako u novom globaliziranom svijetu kreirati gospodarski sustav koji uzima u obzir sreću i dobrobit naroda. I treba li koncept bruto domaćeg proizvoda zamijeniti konceptom bruto domaće sreće?

Mrvice o sreći

Gustave Flaubert, francuski pisac : 'Biti glup, sebičan i zdrav tri su uvjeta za sreću; ako nedostaje glupost, ostala dva su beskorisna'.
Luc de Clapiers markiz Vauvenargues, francuski pisac : 'Ima sretnih ljudi koji ne znaju da su sretni'.
Eric Hoffer, američki pisac : 'Potraga za srećom je glavni uzrok nesreće'.
Jean Paul Sartre, francuski filozof: 'Pakao su drugi ljudi'.
Willa Cather, američka književnica : 'Nitko ne može predvidjeti što će ga usrećiti. Na sreću jednostavno naletite'.

'Bezgraničan gospodarski rast s ograničenim izvorima nema više smisla', poručio je butanski premijer Thinley. 'Svrha razvoja mora biti stvaranje uvjeta koji će putem javne politike omogućiti sreću svih građana.'

U isto vrijeme, grupa autora na čelu s direktorom Instituta Zemlje na Sveučilištu Columbia, Jeffreyjem Sachsom, objelodanila je po narudžbi UN-a prvo Izvješće o sreći u svijetu. Analizirajući stupanj sreće 156 zemalja i mjereći ih tzv. indeksom sreće od 0 do 10, na njegovoj se ljestvici među prvih dvadeset ne nalazi Butan, ali je zato mini-kraljevstvo sa 800.000 duša i 670 dolara po glavi stanovnika na čelu najsretnijih zemalja Azije. Zašto je važno mjeriti sreću? Zadnjih godina, mala ali utjecajna grupa ekonomista zaključila je da tradicionalno mjerenje nacionalnog napretka, izraženo BDP-om po glavi stanovnika, ne kazuje mnogo o dobrobiti građana. Slijedeći primjer Butana, nacionalni proizvod, kažu, treba dovesti u korelaciju s osjećajem zadovoljstva.

Bogatstvo nije presudno za osjećaj zadovoljstva

A sreća jedne zemlje, potvrđuje Izvješće, može se doseći nezavisno od gospodarske dobrobiti mjerene BDP-om, iako su najsretnije zemlje ipak i najbogatije (Danska, Finska, Nizozemska, Kanada, Švicarska, Švedska...), a najnesretnije ujedno i najsiromašnije (Togo, Benin, Sierra Leone). Dok Danci sreću mjere indeksom 7.7, u Togu on iznosi jedva 3.0.

Ipak, od 1960. godine SAD je tri puta povećao BDP po glavi stanovnika, ali je sreća Amerikanaca (11. na listi) ostala na istoj razini, dok su zemlje s manjim BDP-om po glavi stanovnika od američkog, poput Irske ili Novog Zelanda, uzdigle sretnije građane. Unatoč činjenici da je jedna od najbogatijih nacija svijeta, Velika Britanija se nalazi tek na 18. mjestu najsretnijih mjesta za život, iza Kostarike i Izraela. Britanci su sretniji od Nijemaca i Francuza. Japanaca nema u ekskluzivnom klubu dvadeset najsretnijih te je njihov ministar vanjskih poslova Joe Nakano na njujorškoj konferenciji mogao tek potvrditi da Japan na svojoj koži osjeća 'paradoks sreće', koji kaže da ona ne raste proporcionalno s ekonomskim bogatstvom.

Glavni autor Izvješća Jeffrey Sach to objašnjava i činjenicom da ekonomski razvoj donosi probleme kao što su poremećaji u ishrani, pretilost, dijabetes, bolesti vezane uz pušenje i drogu, gubitak zajedništva, društvenog povjerenja i rast strahova vezanih uz suvremenu globalnu ekonomiju.

Svojim 76. mjestom na listi, u susjedstvu Peruanaca i Moldavaca, Rusi bi, pak, morali biti vrlo zadovoljni, budući da je nedavno istraživanje jedne osiguravajuće ruske tvrtke zaključilo da  su 'sretni Rusi opasnost za ekonomski razvoj zemlje, jer se manje trude i rade'.

186040 ,177841 ,172485 ,172004
Hrvatska u zlatnoj sredini

Od samog bogatstva, dokazuju u Izvješću, važnija je socijalna sigurnost, ukroćena korupcija, kvalitetno upravljanje državom, pouzdanost pravne države, stupanj osobne slobode, a na osobnom planu psihičko i duševno zdravlje, obiteljski život, siguran posao, obrazovanje, religija i slična uvjerenja, spol i dob. Tako se kao jedan od razloga niskog rangiranja Velike Britanije navode nesređeni obiteljski odnosti i veliki broj razvoda. Po tim kriterijima Bugarska je najnesretnija europska zemlja, a mnoge je zbunilo rangiranje Iraka, po čemu je zemlja s bombama i terorizmom sretnija od Filipina s korupcijom i divljanjem cijena goriva. Hrvatska se tu našla na 58. mjestu s umjerenim indeksom sreće od 5.7, ispod Slovenije (49. mjesto), iznad Kosova (68.), Crne Gore (86.) i BiH (99.), dok je Srbija na 118. mjestu najnesretnija zemlja u našem okruženju. Ekonomski razvoj nije glavni zalog za sreću, ali izostanak tog razvoja ljude čini nesretnima.

Mrvice o sreći

Alexander Smith, škotski pjesnik: 'Nikada nismo sretni; možemo se samo prisjećati da smo to nekada bili.'
John Stuart Mill, britanski filozof: 'Čim se upitate jeste li sretni, prestat ćete to biti.'
Robert Louis Stevenson, škotski pisac i pjesnik: 'Nema dužnosti koju toliko podcjenjujemo kao onu da budemo sretni.'
Gretchen Rubin, američka spisateljica: 'Najbolji način da se usrećite je da usrećite nekoga drugoga; najbolje ćete usrećiti nekoga drugoga ako ste sami sretni.'

U Izvješću se kaže da je nezaposlenost jednako stresna kao gubitak bliske osobe ili razvod braka, a nezaposlena osoba se ne osjeća mizerno samo zbog gubitka dohotka, nego i dostojanstva, samopoštovanja, društvenog statusa i društvenih veza. Uostalom, pitajte to nekoga od 340.000 nezaposlenih Hrvata. Osim toga, mnogi od općih i osobnih razloga za sreću proizlaze iz ekonomskog napretka, jer kako drukčije, primjerice, postići punu zaposlenost, što opet traži korištenje novih tehnologija. Komentirajući Izvješće, neki ekonomisti kažu da 80 posto rasta europskih zemalja u prošlom stoljeću, i to onih najsretnijih, mogu zahvaliti tehnološkom progresu.

Ali gdje je onda kvaka? Možda u onome što kaže jedna danska blogerica, izvjesna Selene Moonchild, komentirajući činjenicu da je njezina zemlja proglašena najsretnijom na svijetu: 'U mojoj zemlji ne osjećamo se odgovornima samo za sebe, nego i za cijelo društvo. Ako to podrazumijeva veće poreze zbog boljeg obrazovanja, bolje zdravstvene zaštite ili učinkovitijeg sustava socijalne zaštite, spremni smo to podnijeti. Osobno radije živim u pristojnom domu, nego u viletini, ako to znači pravedniju podjelu bogatstva i ako time svi moji sunarodnjaci mogu zadovoljiti osnovne potrebe.'

Prvo Izvješće o sreći u svijetu tako očito odražava potrebu da vlade u svojim politikama počnu pozornije razmišljati o dobrobiti svih građana i uklanjanju mizerije, a Izvješće donosi i praktične savjete za promicanje osjećaja zadovoljstva i sreće: pomoći svima da zadovolje osnovne potrebe, jačati društvene sustave, provoditi aktivnu politiku rada, brinuti za mentalno i fizičko zdravlje građana, promicati sućut, altruizam, poštenje i - odolijevati hiper-komercijalizmu.

Neka saznanja iz Izvješća o sreći u svijetu:

- Sretnije su bogatije zemlje, ali od dohotka, za sreću su važniji društveni čimbenici kao što je suzbijena korupcija i osobne slobode.
- Rastom životnog standarda, u nekim je zemljama porastao osjećaj sreće, ali ne u svima, primjerice ne i u SAD. Svijet je posljednjih 30 godina u prosjeku malo sretniji no ranije.
- Nezaposlenost uzrokuje jednak osjećaj nesretnosti kao žalovanje zbog gubitka bliske osobe ili razvod braka.
- Za sreću na radnom mjestu važniji su osjećaj sigurnosti i dobri ljudski odnosi nego visoka plaća i pogodno radno vrijeme.
- Dobro, uljudno ponašanje usrećuje.
- Mentalno zdravlje je najvažniji čimbenik (ne)sreće u svim zemljama. Trenutno se u razvijenim zemljama liječi samo četvrtina bolesnih, u nerazvijenima situacija je očajna.
- Stabilan obiteljski život i trajan brak važni su za sreću roditelja i djece.
- U naprednim zemljama žene su sretnije od muškaraca, dok je u siromašnijima ravnopravno podijeljena.
- Ljudi su najmanje sretni u srednjoj dobi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više