DONOŠENJE ODLUKA

Kada se treba okrenuti novim izazovima u životu

09.04.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Često nam je teško odlučiti što napraviti sa životom i karijerom, u kojem pravcu nastaviti. Evo nekoliko strategija koje bi mogle pomoći da vaše sljedeće životne odluke budu što efikasnije

U životu se često pitamo: 'A što dalje?' Nastaviti s dosadašnjim poslom ili izabrati nove izazove? Preseliti se ili upustiti u bračnu zajednicu? Posvetiti se razvijanju vlastitog posla iz hobija koji nas zaokuplja ili uzeti neko vrijeme za sebe, djecu, roditelje, ovisno o životnoj fazi i financijskim mogućnostima?

Donošenje životnih odluka većini ljudi nije jednostavan proces, pogotovo onima među nama koji se ne mogu odlučiti za jednu opciju i ostati pri tome, nego radije putuju kroz život uz stalnu promjenu interesa, govori Dijana Kobas Dešković za portal Insideout.hr.

Kreativni 'skeneri'

'Ranije se takve osobe smatralo nepouzdanima, a danas se zna da je riječ o kreativcima za koje postoji i službeni naziv - 'skener'. Riječ je o tipu osobe koja traži promjenu te stoga samo malo zagrebe po površini da bi skupila što više različitih iskustava', kaže nam Dijana Kobas Dešković, psihologinja koja savjetuje o izboru ili promjeni karijere. 'To dobro funkcionira kada se osoba uhoda i kada zna što izvući iz svakog pojedinog iskustva, ali mnogi ostaju samo na površnom doživljaju iskustva i ništa od započetoga ne završavaju'.

Mnogim je 'skenerima' zaista izazov odlučiti što je sljedeće. Dobra je vijesti da postoje strategije kako ipak pomaknuti život, korak po korak, ne ugrožavajući svoju ili egzistenciju članova obitelji. Ako ste i sami u toj kategoriji i zaista vam je teško odlučiti u kojem pravcu krenuti dalje, slijedite ove strategije da bi vaše sljedeće životne odluke bile što efikasnije.

Radite na nečemu što vas veseli
Izaberite projekt koji će vas veseliti

Kada ste posljednji put bili uključeni u neki projekt koji vas je potpuno obuzeo? Je li to bilo u školskoj ili možda predškolskoj dobi kada ste velikim, znatiželjnim očima gledali svijet oko sebe? Pokušajte se prisjetiti kako ste tada prilazili projektima. Vjerojatno ste prvo dobili zadatak, odnosno temu te zapisali što je sve potrebno donijeti u školu da biste projekt uopće mogli provesti.

'U pristupu projektima ni u odrasloj se dobi ništa bitno ne mijenja', kaže Dijana Kobas Dešković. 'Potrebno je samo izabrati područje koje vas zanima - hobi, poslovnu ideju, potragu za novim poslom ili čak odnos s nekom osobom koji želite razviti. Dajte tom području interesa prepoznatljiv naziv i uz njega navedite sve ono što bi vas moglo veseliti u provedbi te ideje. I budite pritom iskreni, bez cenzure! Želite li, na primjer, pokrenuti vlastiti posao, zapišite sve što bi vas veselilo, od proizvodnje kolača do prodaje automobila. Kad definirate listu, izaberite ono što vam se čini najzanimljivijim za eksperimentiranje. Čak nije bitno što ćete izabrati - bitno je da nešto izaberete.'

Posvetite se projektu mjesec dana

Kad izaberete, odlučite da ćete se posvetiti projektu mjesec dana. To znači da ćete svaki dan odvojiti određeno vrijeme za projekt, bilo pola sata ili nekoliko sati. Važna je konstanta. Pri tome nemojte varati sami sebe nego zaista radite na projektu. Držite se nekih pravila, npr. da za to vrijeme nema googlanja, čitanja, slanja mailova ili telefoniranja. Umjesto toga, dopustite si da zaista uronite u projekt i osjetite to na čemu radite.

Želite li se okušati u nekom od spomenutih hobija, primjerice proizvodnji kolača, doznajte sve o dozvolama i kvalifikacijama koje su potrebne za bavljenje tim poslom, istražite tržište da vidite koje vrste kolača već postoje i koje najbolje idu – to ne mora biti profesionalno istraživanje tržišta, dovoljno je da malo pozornije pratite svoju okolicu, razgovarate s prijateljima, rodbinom, susjedima, poznanicima... Začuđujuće je koliko se informacija može dobiti na takav način. Ostanete li, nakon prvog uvida u tržište, pri istoj ideji, napravite poslovni plan. Vjerujete li i dalje da možete uspjeti, odlučite hoćete li i kada krenuti s realizacijom.

Zvuči jednostavno, zar ne, ovako preneseno u nekoliko koraka. U stvarnosti pak zahtijeva mnogo rada i vremena. Zato je bitno da se to vrijeme vrlo racionalno koristi jer ako se nećemo dalje baviti ovim projektom, trebamo što prije otvoriti prostor za sljedeći koji će nas jednako veseliti.

'Postoji li interes samo u našoj glavi, nećemo doznati je li neki projekt za nas ili nije. Morate pokušati!' kaže Kobas Dešković.

173878,160786,145125,123224

Nemojte odustajati prebrzo

Kad vas nešto ne ispunjava ili vam se čini da ne daje rezultate, nemojte odmah odustati ili odbaciti ideju. Radije provedite neko vrijeme u promišljanju što bi bilo potrebno napraviti ili što bi se trebalo dogoditi da to vrijedi i za vas. Često se nešto pomiče samo ako se radi na tome, zato si je dobro dati vremena i pitati se zašto se nešto ne razvija dobro.

'Osjetite li da vam je projekt nakon nekog vremena dosadan ili se ne slažete s uključenim ljudima, prisjetite se jesu li i ranije postojale slične situacije u vašem životu', predlaže Kobas Dešković. Utvrđivanje uobičajenih načina ponašanja može biti iznimno korisno i može poslužiti kao korektiv za budućnost. Pa tako, na primjer, ako se i inače lako počnete dosađivati, možete zaključiti da je to normalno i da je to samo faza koja prethodi punoj uključenosti.

Budite fleksibilni

'Možete učiniti bilo što ako radite na tome, ali je vrijedno upamtiti da je neke stvari daleko kompliciranije napraviti nego neke druge jer je, na primjer, konkurencija velika. Sasvim je drukčije napisati roman, glumiti ili postati zvijezda', pojašnjava Kobas Dešković.

To, naravno, ne znači da treba odustati ako je nešto komplicirano i tražiti nešto jednostavnije. Naprotiv, treba se suočiti s realnošću i postaviti si niz pitanja o stvarnim motivima za bavljenje određenim projektom, odnosno poslom. Na primjer, želite li se okušati kao pisac, što je danas vrlo popularno, postavite si pitanje zašto zapravo želite pisati. Je li to zbog toga što se želite igrati riječima ili zato što želite graditi imaginarne svjetove? Ako su u pitanju riječi, onda ste na dobrom putu, a ako ste inspirirani imaginarnim svjetovima, onda postoji niz drugih izbora koji vas mogu jednako ili čak više zabavljati, kao npr. scenografija, osmišljavanje kompjutorskih igara ili rad s djecom. Zašto se ograničiti na samo jednu mogućnost ako ih ima više? Samo trebate biti fleksibilni i dati si vremena da dobro promislite o realnim mogućnostima.

Jedan izbor ne isključuje drugi

Ljudi se boje prikloniti jednoj opciji jer misle da će se morati tome posvetiti zauvijek, raditi kompromise ili odustati od nečega drugoga u što će se u međuvremenu jednostavno zaljubiti. Stvarnost je drukčija. Naprotiv, jedan izbor ne isključuje drugi i ne znači da mu se moramo posvetiti zauvijek.

'Treba se prilagođavati sukladno razvoju projekta. Ako slučajno pođe po lošem, uvijek se možete prikloniti nekom drugom izboru. Moguće je da se s vremenom otvore komplementarne mogućnosti za više različitih izbora. Zaista je malo izbora koji isključuju druge izbore', kaže Dijana Kobas Dešković.

Tekst je preuzet s portala za primijenjenu psihologiju insideout.hr