Mrzite li gužvu i brbljanje? Je li za vas idealan vikend kad ne radite ništa, nego provodite vrijeme sa svojom obitelji ili uz knjigu? Iscrpljuje li vas kad ste cijelo vrijeme budete okruženi ljudima, čak i onima koji su vam doista dragi?

Ako su odgovori na ova pitanja potvrdni, vjerojatno ste introvert, piše autorica Susan Caine u knjizi 'Quiet: the Power of Introverts in a World that Can't Stop Talking' čije dijelove prenosi Daily Mail.

Za razliku od ekstroverta, koji su duša svake zabave i moraju biti okruženi ljudima da bi napunili baterije, introverti trebaju puno tihih trenutaka i prostora za razmišljanje. Oni žude za trenucima kad su sami i najsretniji su u svom unutarnjem svijetu.

Gdje se vi nalazite u spektru između introverta i ekstroverta, najvažniji je aspekt vaše osobnosti. 'To su sjever i jug temperamenta', kaže znanstvenik J. D. Higley. Utječe na naš izbor prijatelja i partnera, kako razgovaramo, kako premošćujemo razlike i kako pokazujemo ljubav. Taj aspekt naše ličnosti utječe na karijeru koju izabiremo te hoćemo li u njoj biti uspješni.

On upravlja odlukom hoćemo li vježbati (navika češća kod ekstroverta), ući u preljub (ekstroverti), funkcionirati dobro bez dovoljno sna (introverti), učiti iz vlastitih grešaka (introverti), riskirati na burzi (ekstroverti), odgađati nagradu (introverti) i biti obazrivi, uravnoteženi lideri (introverti).

Osobina dugog reda
Kao i kod drugih komplementarnih parova - muževnosti i ženstvenosti, Istoka i Zapada, liberalnih i konzervativnih - čovječanstvo bi bilo neprepoznatljivo bez obje strane ličnosti. Pa ipak, moderno vrijeme nas uči da mislimo kako je nešto suštinski krivo s onima koji vole mir, naučeni smo da je sjajno isticati se, da sreća znači biti društven. Živimo u vrijednosnom sustavu koji vjeruje da je jaka osoba ona koja uživa biti pod svjetlima pozornice. Arhetipski otvorena osoba više voli akciju od kontemplacije, rizik od pažnje, sigurnost od sumnje; on ili ona voli donositi brze odluke, čak i ako su u opasnosti da odluke budu krive, dobro radi u timovima i voli se družiti.

Introvertnost, koja je daljnja rođakinja osjetljivosti, ozbiljnosti i sramežljivosti, smatra se osobinom drugog reda. Ekstrovertnost je iznimno privlačan stil osobnosti, ali je ugrađen u u opresivne standarde zbog kojih većina ljudi ima osjećaj da im se mora prilagoditi. Kao roditelji, organiziramo druženje naše djece i brinemo ako radije žele ostati sami čitajući knjigu. Kao odrasli, većina nas radi u tvrtkama koje vole reći da njihovi uposlenici rade u timovima, u uredima bez zidova, uz supervizore koji vrednuju naše socijalne vještine. Da bismo napredovali u karijeri, od nas se očekuje bestidno promoviranje. Morit će vas osjećaj krivice ako ste osoba koja će radije ostati kod kuće nego mahnito izlaziti vani.

Ipak, jesmo li napravili grubu pogrešku mehanički prihvativši ideal ekstrovertiranosti? Neke od najvećih ideja, umjetničkih djela i izuma - od teorije evolucije do Van Goghovih 'Suncokreta' i osobnog računala, kreirali su tihi ljudi koji su znali živjeti sa svojim unutrašnjim svjetovima i otkriti blago koje se tamo nalazi. Bez introverta, svijet bi biti lišen Newtonove teorije gravitacije, Einsteinove teorije relativnosti, Chopinovih nokturna, pa čak i Harryja Pottera. I nemaju samo kreativni genijalci koristi od introvertiranost. Istraživanja pokazuju da introverti napreduju u svim područjima života. Znanost nam kaže da nas društvene veze čine sretnijima i zdravijima – i znanost je u pravu.

Magična privlačnost
No postoje različite vrste društvene veze. Dok su ekstroverti sretni kad su u gužvi, introverti će usredotočiti svoju energiju na mali krug prijatelja i obitelji. Oni će radije imati smislen razgovor s jednim dobrim prijateljem nego čavrljati s nepoznatim ljudima.

Studija psihologa Matthias Mehl sa Sveučilišta u Arizoni pokazuje da su najsretniji ljudi sudjeluju u daleko manje čavrljanja. Navika da zabiju nos u knjigu dobro služi introvertirane osobe: studije ukazuju da čitanje tjera ljude da se više užive u tuđe sudbine i unapređuje socijalne vještine pomažući nam da bolje razumijemo druge ljude.
Ekstroverti i introverti često privlače jedni druge strane i dok jedan priča, drugi sluša. Istodobno te razlike znaju uzrokovati probleme je svako vuče u svom smjeru. Primjerice, jedan se partner možda želi družiti više od drugog. Introvert može s posla doći emocionalno iscrpljen i očajnički se želi oporaviti. Otvorena osoba teško će razumjeti potrebu introverta da nakon napornog radnog dana sam napuni baterije. Jednako tako, introverti moraju razumjeti koliko njihova šutnja može opterećivati. Rješenje? Introverti moraju poštivati potrebu partnera da se druže i balansirati je s vlastitom potrebu za samoćom.

Na poslu, introvertirani i ekstrovertirani rade drukčije. Ekstroverti zadatke dovršavaju brzo, lako donose odluke, riskiraju, multitasking im ne pada teško. Introverti često rade sporije, jer se žele usredotoči na jedan zadatak u punoj koncentraciji. Oni su relativno imuni na zov bogatstva i slave. Ekstroverti briljiraju na sastancima, jer se nikada ne boje govoriti, ali istraživanja pokazuju da su introverti najbolje vođe. Jedno je istraživanje pokazalo da lideri u kompanijama s najboljim rezultatima kompanija nisu bili sjajni, karizmatični direktori, nego mirni, fokusirani introverti.

Introverte naime rjeđe motivira ego ili želja za pozornošću, a češće ih tjera predanost cilju. Oni znaju svoje zaposlenike okrenuti prema njihovim idejama, za razliku od ekstroverta koji su dominantni i žele ostaviti svoj pečat na svemu. Oprezni su, temeljito promišljaju i stoga često donose pametnije odluke.

Nimalo iznenađujuće, ali introverti mogu biti vrlo kreativni: mnogi su sjajni inovatori - od Stevea Wozniaka, suosnivača Applea, do Chopina i Darwina - bili introverti. Isaac Newton je bio jedan od najvećih svjetskih introverta. Dakle, što učiniti ako ste introvert zarobljen u ekstrovertiranom uredu? Ili ako vaš posao uključuje javni govor i stalne susrete s ljudima? Prije svega, zapitajte se, je li to najbolji posao za vas. Zatim, provjerite postoji li način da poboljšate radne uvjete.

Konačno, cijenite vlastite sposobnosti. U svijetu koji ne može prestati pričati, ne zaboravite da postoji naziv za sve tihe ljude: mislilac.

TEST: Jeste li introvert ili otvorena osoba?

Da biste saznali gdje se spadate na spektru introvertiran/ekstrovertiran, odgovorite na svako pitanje s 'točno' i 'netočno'.

1.Više volim razgovore jedan na jedan nego grupne aktivnosti.
2. Radije se izražavam u pisanom obliku.
3. Uživam u samoći.
4. Do popularnosti, slave i statusa držim manje od svojih vršnjaka.
5. Ne volim čavrljanja o neobaveznim temama, ali uživam u raspravama o temama koje me zanimaju.
6. Ljudi mi govore da sam dobar slušatelj.
7. Rijetko riskiram.
8. Uživam u poslovima u kojem mogu 'zaroniti'.
9. Volim mala rođendanska slavlja, sa samo jednim ili dva bliska prijatelja ili člana obitelji.
10. Ljudi me opisuju kao neagresivnu osobu.
11.Ne pokazujem niti raspravljam o svom radu s drugima, sve dok ne završim zadatak.
12. Ne volim sukobe.
13. Najradije radim sam.
14. Imam naviku da razmišljam prije nego što odgovorim.
15. Osjećam sam se iscrpljeno nakon izlaska, čak i ako sam sam uživao.
16. Često obavljam pozive preko telefonske sekretarice.
17. Vikend bih najradije proveo tako da ne radim ništa, nego da je krcat aktivnostima.
18. Ne uživam u multitaskingu.
19. Mogu se lako koncentrirati.
20. U učionicama više volim predavanja nego seminare.

Što ste češće odgovorili s 'točno', više ste introvertirana osoba.

Ovo je neformalan test i nije znanstveno potvrđen test osobnosti. Pitanja su formulirana na temelju karakteristika introvertnosti. Prenesen je iz knjige Susan Caine 'Quiet: the Power of Introverts in a World that Can't Stop Talking'.