Obitelj i dom TESTIRAJTE SE

Jeste li umorni od loših emocija?

Kao što svaka osoba ima jedinstven otisak prsta i jedinstveno lice, tako svatko od nas ima jedinstven emocionalni profil. Nova znanost o osjećajima dolazi do spoznaje da naš emocionalni odgovor na život počiva na opipljivoj neurološkoj bazi koju možete mijenjati. Ako ste siti loših osjećaja, pesimizma i beznađa, potrudite se da izađete iz tog gliba, pa ne vrijedi ona defetistička 'što ćete, takva mi je narav'

Zašto se nakon razvoda braka neka osoba oporavlja brzo, a druga ostaje u glibu samooptuživanja i beznađa? Zašto jedna sestra brzo preboli gubitak posla, dok se druga godinama osjeća beskorisno?

Popularna psihologija kaže da nas većina jednako emocionalno reagira na različite životne situacije - gubitak drage osobe, ludu zaljubljenost, prekid veze... No ta pretpostavka po principu 'univerzalnog broja koji zadovoljava sve veličine' jednostavno nije točna, tvrdi Richard J. Davidson u najnovijoj knjizi 'Emocionalni život vašega mozga', koju je napisao uz asistenciju novinarke Reutersa Sharon Begley.
Što određuje naš emocionalni stil

'Tijekom dugogodišnjih istraživanja neurobiologije emocija', kaže ovaj profesor psihologije i psihijatrije na američkom sveučilištu Wisconsin-Madison, 'vidio sam tisuće ljudi sličnog podrijetla i iz sličnih sredina kako na isti doživljaj reagiraju na dramatično različite načine. Kao što svaka osoba ima jedinstven otisak prsta i jedinstveno lice, tako svatko od nas ima jedinstven emocionalni profil', objašnjava Davidson, nazivajući to 'emocionalnim stilom', pod čime podrazumijeva konstelaciju reakcija i odgovora na neku situaciju, a razlikuje ih po vrsti, silini i trajanju.

Praćenjem aktivnosti mozga različitom metodologijom Davidson je ušao u trag emocionalnom stilu i došao do šest komponenata koje ga određuju – otpornost, pogled unaprijed, samosvijest, društvena intuicija, pozornost i osjećaj za kontekst. Nova znanost o osjećajima dolazi do spoznaje da naš emocionalni odgovor na život počiva na opipljivoj neurološkoj bazi koju ustrajnošću možete mijenjati, a emocije i razum nisu odvojeni u njihovu uzajamnom djelovanju na našu psihu. Ako ste, dakle, siti loših osjećaja, pesimizma i beznađa, sustavnom mentalnom praksom možete izaći iz gliba, pa ne vrijedi ona defetistička 'što ćete, takva mi je narav'.

Prema ranijem vjerovanju, kognitivni procesi (spoznavanje, opažanje, prepoznavanje, rasuđivanje, zaključivanje) i emocije odvijali su se u samostalnim dijelovima mozga. Prvi u frontalnom korteksu (prednji dio kore velikog mozga), a drugi u limbičkom sustavu, mjestu bijesa, straha, tjeskobe, ali i pozitivnih emocija. Za razliku od konzervativnih znanstvenih spoznaja, Davidson tvrdi da emocionalni stil djelomično proizlazi iz aktivnosti dijelova mozga odgovornih za kogniciju, razum i logiku.

thinstock
Ako ste siti loših osjećaja, pesimizma i beznađa, potrudite se da izađete iz tog gliba
Sve donedavno neuroznanstvenici su mahom bili usredotočeni na istraživanja funkcija frontalnog korteksa, dok su emocije prepuštali psiholozima te su tek od osamdesetih godina pridavali više pažnje emocijama, naročito vezanima uz probleme depresije. Devedesetih godina neki su povezali 'srce i razum', poput psihologa Daniela Golemana u njegovu svjetskom bestseleru 'Emocionalna inteligencija', neurologa Antonia R. Damasia u knjizi 'Descarteova greška' i farmakologinje Candace Pert u knjizi 'Molekule emocija'.

Istražujući koliko se osoba može brzo oporaviti i osloboditi straha, bijesa, tuge i drugih negativnih emocija, Davidson nizom najnovijih pokusa sada dokazuje da oporavak nema veze s aktivnošću tzv. moždanog centra emocija, nego s onom prefrontalnog korteksa, zaduženog za usklađivanje misli i akcije u skladu s unutrašnjim ciljevima. Pokusi su pokazali da je u osoba otpornih prema negativnim emocijama aktivnost lijevog dijela prefrontalnog korteksa čak 30 puta veća nego u neotpornih.

No kakve veze s emocijama ima dio mozga zadužen za kognitivne aktivnosti, rasuđivanje, planiranje i druge izvršne funkcije? Davidson pretpostavlja da lijevi prefrontalni korteks koči amigdalu, dio mozga koji pokreće emocionalnu reakciju, a uključen je i u negativne emocije te time pomaže brzi oporavak od negativnog doživljaja. Prema njegovoj teoriji, otpornost ovisi o aktivnosti prefrontalnog korteksa i mogućnosti živčanih stanica da šalju umirujuće signale amigdali.

Danas se zna da se forma i funkcija mozga odrasle osobe može mijenjati.
U violinista je povećana veličina i aktivnost dijelova koji kontroliraju rad prstiju, u vozača taksija povećan je hipokampus, područje mozga uz koje se veže prostorno pamćenje, ali mozak se – kaže Davidson – može mijenjati i na unutrašnji poticaj, možemo ga oblikovati našim mislima i namjerama. Mentalnim aktivnostima, od meditiranja do kognitivno-biheviorističke terapije, možemo mu pomoći da razvije jaču svijest o socijalnim signalima, dublju osjetljivost prema vlastitim osjećajima i tjelesnim osjetima te veću otpornost prema negativnim emocijama, dok kao jedan od naučinkovitijih načina promjene emocionalnog stila navodi tzv. 'pomnu meditaciju' (mindfulness meditation), metodu kojom se inače smanjuje stres i depresija.

Koliko ste otporni na loše osjećaje?


Na sljedećih deset predloženih situacija-pitanja odgovorite sa 'da' ili 'ne'. Ako razmišljate dugo ili se ne možete odlučiti za pravi odgovor, te ako on zahtijeva mnogo nijansi i iznimki, zaokružite 'ne'. Rezultat će biti pouzdaniji ako na njih odgovorite u trenu, bez dodatnog razmišljanja.

1. Ako imate beznačajnu razmiricu s prijateljem ili bračnim partnerom oko neznatne sitnice ('Ne, tvoj je red na pranje suđa'), to vas ostavlja mrzovoljnim još satima poslije.

2. Ako se u dugoj koloni vozila vozač iz susjednog traka iznenada progura ispred vas i uspori vašu kolonu, radije ćete to zaboraviti nego se oko toga uzrujavati.

3. U vrijeme velike tuge, poslije smrti bliske osobe, naprimjer, mjesecima se ne možete usredotočiti na svakodnevni život.

4. Ako vas nadređeni na poslu ukori zbog greške, slegnut ćete ramenima i shvatiti to kao proces učenja.

5. Neukusna hrana i aljkava posluga u restoranu upropastit će vam cijelu večer.

6. Ako ste zarobljeni u prometu zbog saobraćajne nezgode, dat ćete oduška ljutnji, ali ćete u prolazu ipak znatiželjno pogledati što se dogodilo.

7. Ne uzrujavate se zbog pokvarene perilice jer će vam je sutradan popraviti majstor iz obližnjeg servisa.

8. Ako nakon zanimljivog susreta s prekrasnom ženom/muškarcem, ona/on odbije vaš prijedlog da se ponovno vidite, bit ćete neraspoloženi satima i danima kasnije.

9. Ako vas smatraju najboljim kandidatom za neku važnu profesionalnu nagradu ili promociju, a ona ode u ruke nekome manje kvalificiranom, nastojat ćete brzo zaboraviti cijelu stvar.

10. Ako vas zanimljiva strana osoba nešto upita, a vi se zbunite i ne odgovorite ono što ste trebali da ostavite pravi dojam, satima i danima ponavljate u sebi ono što ste propustili reći.

Rezultati:

Za svaki pozitivan odgovor na pitanja 1, 3, 5, 6, 8 i 10 ubilježite jedan bod, a nula bodova za negativan.

Za svaki negativan odgovor na pitanja 2, 4, 7 i 9 ubilježite jedan bod, a nula bodova za pozitivan.

Sve iznad sedam bodova upućuje na to da se oporavljate vrlo sporo.

Ako ste ubrali manje od tri boda, brzo se oporavljate i otporni ste na emocionalne izazove.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više