Zakonska regulacija psihoterapijske profesije otvorit će vrata njezinom daljnjem razvoju i tržišnim potencijalima, ali, još važnije, podići njezine postojeće standarde na višu i profesionalnu razinu, što je ključno za njezinu budućnost – glavni je zaključak 1. međunarodne konferencije Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske koja se 29. i 30. listopada održala pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u zagrebačkom hotelu Panorama
Prva međunarodna konferencija 'Istine o psihoterapiji' okupila je niz domaćih i stranih stručnjaka koji su u okviru prvog dana skupa razgovarali o statusu i položaju psihoterapije te izazovima s kojima se ta profesija susreće u Hrvatskoj.
Bogatstvo različitih pravaca, ali složnost u jednom: Zakon o psihoterapiji nužan je u Hrvatskoj
Skup je otvoren predstavljanjem 11 različitih psihoterapijskih udruga, članica Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH-a), čime je više od 450 sudionika te konferencije uvidjelo bogatstvo različitih psihoterapijskih pravaca u Hrvatskoj.
Osim što su izložili svoje programe namijenjene edukaciji psihoterapeuta, ali i radionice te aktivnosti s ciljem približavanja psihoterapije građanstvu, predstavnici udruga iskazali su osobitu složnost po pitanju zakonskog uređenja psihoterapije u Hrvatskoj.
'Psihoterapija je u Hrvatskoj etablirana profesija koja zahtijeva zakonsko uređenje, ne samo zbog same regulacije, nego i zato što njezin današnji status treba prenijeti i na mlade generacije', zaključila je Ljiljana Bastaić, predsjednica Društva Imago terapeuta Hrvatske (DITH).
'Psihoterapija se spominje u Plavoj knjizi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, i u tom smislu obavljaju je jedino psihijatri, a problematično je to što nemaju svi psihijatri odgovarajuću edukaciju iz psihoterapije i vrlo je malo onih koji tu edukaciju imaju prema europskim normama i Pravilniku o psihoterapiji koji je trenutno u fazi pripreme pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske', pojasnio je Jadran Morović, predsjednik Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske.
Morović je ujedno pozvao sve sudionike da potpišu peticiju za donošenje zakona o psihoterapiji u Hrvatskoj, na što su se oni mahom odazvali, što je dobar znak o solidarnosti u toj struci kojoj se smiješi svijetla budućnost.
Društveni konsenzus o psihoterapiji
Uz uređenje zakonskih okvira psihoterapije, važno je poraditi i na njezinoj legitimnosti u hrvatskom društvu. Prema podacima online istraživanja koje su za taj skup napravile Tamara Prevendar, Radojka Sućeska Ligutić i Melita Reiner, sve redom članice SPUH-a, došlo se do podatka da 81 posto ispitanika ne razmišlja uopće o tome da potraži pomoć kod psihoterapeuta da bi riješilo svoje probleme, nego se s njima nose sami.
Nadalje, 38 posto ispitanika izjasnilo se da nije potražilo psihoterapijske usluge zbog financijskih razloga, a upravo bi donošenje zakona o psihoterapiji uvelike riješilo, između ostalog, i taj problem, što se može vidjeti i na iskustvu europskih zemalja.
'Zakon o psihoterapiji je dobro imati ne samo zato što njime psihoterapeuti uživaju javno priznanje svoje profesije, nego još više zbog pacijenata/klijenata koji u slučaju pravno uređene psihoterapijske profesije imaju mogućnost korištenja psihoterapijskih usluga unutar postojećeg zdravstvenog sustava', istaknuo je Alfred Pritz, glavni tajnik European Association for Psychotherapy, napomenuvši da danas, 20 godina nakon donošenja zakona o psihoterapiji u Austriji, ta profesija dobiva 100 milijuna eura godišnje iz državnog proračuna, a prema navodima Toma Warneckea, dopredsjednika United Kingdom Council for Psychotherapy, u Ujedinjenom Kraljevstvu psihoterapija sudjeluje sa 1,5 posto BDP-a, što govori o njezinoj relevantnosti.
