tportal.hr

Zagreb
+20
Osijek
+19
Pula
+26
Rijeka
+22
Zadar
+22
Split
+23
Dubrovnik
+22

I KAKO IH ODRŽAVATI

Koje su nam biljke u kući korisne

Biljke nam uljepšavaju dom, ali i popravljaju raspoloženje te mogu prostor činiti zdravijim i ugodnijim

Datum objave:
24.10.2011 8:00

Zadnja izmjena:
24.10.2011 11:15

Dok birate biljke, dobro se raspitajte koji su uvjeti za održavanje potrebni i možete li ih ispuniti. Mnoge nas biljke mogu privući lijepim izgledom, ali to ništa ne vrijedi ako nakon tjedan dana u stanu propadnu jer im ne možete pružiti potrebne uvjete.

Pripazite da ne pretjerate s količinom jer previše cvijeća u, primjerice, manjem prostoru može izgledati pomalo neuredno. Svakodnevno koristimo kućanske aparate koji ispuštaju štetne stvari za čovjeka, a ima ih i u lakovima ili ljepilima prisutnim na namještaju.

'Biljke djeluju tako da procesom fotosinteze pročišćuju okoliš u kojem se nalaze, bilo da se radi o otvorenom ili zatvorenom prostoru. Zahvaljujući malim otvorima koje se nazivaju puči, a nalaze se na listovima, upijaju razne štetne tvari i prerađuju ih. Istovremeno puštaju kisik i vodenu paru te time pročišćuju zrak', objasnila je Diana Medak, spec. ekološkog oblikovanja krajolika, zaštite prirode i hortikulture.
thinkstockPripazite da ne pretjerate s količinom biljaka
Dodala je da biljke u našem okruženju djeluju na razne načine i to su potvrdila mnogobrojna istraživanja. Tako nam određene biljke poput paprati, palme, dracene (drvo života) ili bambusa pomažu da imamo čišći zrak u kući ili stanu.

NASA je čak ustvrdila da bršljan Hedera helix također ima veliki potencijal upijanja i prerađivanja štetnih tvari. U tom smislu korisne su biljke poput Clorophytuma ili Ficus benjamina.

Sigurno će vam poznatije biti cvijeće poput tulipana, krizantema, gerbera ili orhideja koje također ima sposobnost upijanja štetnih tvari. Osim toga, ove biljke utječu i na popravak psihičkog raspoloženja jer lijepo izgledaju i daju sasvim drukčiji izgled prostoriji.

Osim štetnih tvari u kući, biljke mogu upijati i neutralizirati zračenja televizije ili računala te je pametno uz njih postaviti takozvanu papučicu Spatyphilum ili paprat (Nephrolepis), istaknula je Diana Medak.

Kako održavati biljke

Paprati

Inače su jako raširene u vanjskom okruženju, ali postoji nekoliko vrsta koje su namijenjene za stan - Adiantum, Asplenium, Nefrolepis ili, pak, gospin vlasak i zidna rutica. Potrebno im je dosta vlage i vole kada ih bar jednom mjesečno operete tušem.

Sobne palme

Iako postoji na tisuće vrsta palmi, samo su neke pogodne za držanje u kući - Chrysalidocarpus lutescens, Howea forsteriana, Chamaedorea ili Rhapis excelsa. Lakše ih je održavati jer ne trebaju puno svjetlosti, ali znajte da jako sporo rastu. Kad ih sadite, odaberite duboku posudu kako bi korijen imao mjesta.

Drvo života

Pazite ga gdje ćete ga postaviti jer mu ne treba previše svjetlosti i nije dobro da se nalazi na direktnom suncu.

Spatifilum

Ova biljka poznata je po tome što upija zračenja od računalnih monitora ili televizora. Redovno je zaljevajte, a jednom mjesečno u vodu možete staviti tekuće gnojivo. Ne zahtijeva puno svjetlosti i ne preporuča se izlagati direktnom svjetlu.

Ficus benjamina

Ovoj je biljci potrebno dosta dnevnog svjetla, ali zbog osjetljivih listova nije dobro da bude izložena direktnoj svjetlosti. Pripazite da posuda u kojoj je zasađena biljka ima dobru drenažu, a zalijevajte je kada zemlja na dodir djeluje suho.

Orhideje

Orhideje su idealne za prozorsku dasku ili, primjerice, stol koji je u blizini izvora svjetla. Postoji puno vrsta orhideja i zahtijevaju različite uvjete. Stoga se dobro raspitajte pri kupnji kako njegovati vrstu koju ste odabrali. Orhideje obično zahtijevaju kiseli supstrat i treba ih zalijevati odstajalom vodom.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


modakomoda

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr