Obitelj i dom MEĐUNARODNI DAN ŽENA

Biti žena u Hrvatskoj - nikad gore

Hrvatska 100. obljetnicu Međunarodnog dana žena dočekuje s oko 190 tisuća nezaposlenih žena. Nemogućnost pronalaska posla, neisplate plaća, loši ugovori na određeno vrijeme te potplaćenost u odnosu na muške kolege na jednakim poslovima samo se neki od problema s kojima se danas suočavaju žene

Ana C. ima 27 godina, diplomirana je pravnica i živi u Osijeku. Posljednjih godinu dana bezuspješno pokušava naći posao u struci. 'Slala sam zamolbe na sto strana i valjda u sve veće hrvatske gradove. Nije mi problem preseliti se jer nemam obitelj i mobilna sam, ali nitko me ne poziva na razgovor. U posljednja dva mjeseca počela sam slati zamolbe i za radna mjesta koja nemaju veze s mojom strukom, najčešće za posao prodavačice. Ispostavilo se da je u takvim slučajevima moja diploma višak, pa to sada izostavljam iz životopisa. Strašno me pogađa činjenica da, nakon nekoliko godina mukotrpnog i skupog studiranja, ne mogu pronaći posao i da sam sad dovedena u situaciju da svoje obrazovanje umanjujem samo kako bih dobila posao jer moram od nečega živjeti', ogorčeno kaže mlada pravnica. Susrela se i sa spolnom diskriminacijom kada joj je na jednom razgovoru na posao diskretno dano do znanja da posao neće dobiti jer se boje da će se udati i roditi djecu: 'Upozorila sam ih da to nije zakonito, ali mogu ja pričati što god hoću, takve stvari se i dalje događaju. Posao je dobio moj kolega.'

Petar Glebov/PIXSELL
Radnice Kamenskog samo su neke od žena u Hrvatskoj koje za svoj rad nisu bile plaćene

Nažalost, priča poput Anine u našoj zemlji ima na stotine. Hrvatska 100. obljetnicu Međunarodnog dana žena dočekuje sa oko 190 tisuća nezaposlenih žena. Iako Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje ne iznosi točnu brojku o nezaposlenima u Hrvatskoj, ipak priznaje da žene predstavljaju većinu u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti u zemlji.

'Žene u evidenciji Zavoda srednjeg su obrazovanja u dobi od 25 do 49 godina. Njihov je posao najčešće vezan za uslužne djelatnosti, turizam, ugostiteljstvo, obrazovanje', kaže ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun-Jarallah koja javnosti još uvijek ne želi otkriti točnu brojku nezaposlenih žena, osim onu iz siječnja ove godine, kada je službeno registrirano 179.348 nezaposlenih žena.

Vidljiva diskriminacija


Položaj žena na hrvatskom tržištu rada nikada nije bio nepovoljniji. S tom se poražavajućom ocjenom slažu svi. Nemogućnost pronalaska posla, neisplate plaća, loši ugovori na određeno vrijeme te potplaćenost u odnosu na muške kolege na jednakim poslovima samo se neki od problema s kojima se danas suočavaju žene.

Na to ukazuje i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik: 'Kada govorimo o položaju žena na tržištu rada, onda moram reći da smo ove godine u znatno lošijem položaju nego što smo to bili prije dvije godine. Svima je vidljivo da je ove godine narastao broj nezaposlenih žena i naravno da je to loše. One koje rade, nisu sigurne jer se boje za svoje radno mjesto, to pokazuju statistike. Dakle, možemo reći da se položaj žena na tržištu rada pogoršao. Pritužbe koje mi u Uredu dobivamo pokazuju da na radnim mjestima i dalje postoje slučajevi uznemiravanja, sprečavanja napredovanja u karijeri, gubitka radnog mjesta nakon porodiljnog dopusta ili premještanja na lošije poslove. Slično je i kada analiziramo otpremnine, postoje podaci koji pokazuju da su otpremnine čak i u nekim vrlo uglednim tvrtkama postavljene diskriminacijski u odnosu na spol. Činjenica je i da su sektori u kojima rade uglavnom žene manje plaćeni. Nažalost, još uvijek nismo počeli mjeriti postoje li razlike u plaćama između muškaraca i žena kada su na jednakim radnim mjestima, ali ima nekih pokazatelja da je tako. Sve u svemu, svjedoci smo trenutnog stanja kojim apsolutno ne možemo biti zadovoljni.'

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje i na problem ugroženosti ženskog dostojanstva na radnim mjestima koje se najčešće očituje u obliku seksualnog uznemiravanja ili zlostavljanja: 'Vidimo da se postupci vezani uz zlostavljanje žena vrlo rijetko i loše provode, da nema dobrih pravilnika, da nisu imenovane osobe koje se tuži, a i kad se postupak provede, ne završi povoljno za žrtvu jer jednostavno kažu da nisu uspjeli ništa utvrditi i eventualno nešto promijene, ali ne zato što je zlostavljač kriv, nego zato što je to, kao, bolje za radnu atmosferu.'

Propisi kao mrtvo slovo na papiru


Sve veći problem diskriminacije žena na tržištu rada prepoznaje i predstojnica Vladina Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin, ali ona napominje da Hrvatska nije jedina koje se bori s takvim problemima: 'Moramo biti svjesni da je pomak nabolje proces koji zahtjeva puno truda, rada i vremena. Tržište rada je već neko vrijeme prepoznato kao područje na kojima se ozbiljno krše prava žena, pa Vlada poduzima određene mjere kako bi se situacija poboljšala. Nedavno je usvojen Nacionalni plan zapošljavanja za sljedeće dvije godine u kojemu je kao prioritet istaknuto upravo zapošljavanje žena. Predviđen je čitav niz mjera i za prekvalificiranje i dodatno obrazovanje. Iako se nama čini da je stanje u Hrvatskoj iznimno loše, činjenica je da se sve zemlje u EU-u suočavaju s problematičnim položajem žena na tržištu rada. I u tim zemljama je trudnoća i briga o djeci prepreka na putu napredovanja u karijeri. Dakle, to nije nešto što se događa samo u Hrvatskoj. I Europska komisija je također donijela strategiju za promicanje ravnopravnosti spolova za idućih pet godina, a koja obvezuje sve zemlje članice, među ostalim, na poboljšanje položaja žena na tržištu rada. Glavni naglasak stavljen je na problem razlike u plaćama jer to također nije samo problem Hrvatske. Nije dovoljno poznato da je razlika među plaćama između žene i muškaraca veća u zemljama koje imaju razvijenije gospodarstvo. Kod nas je ta razlika negdje oko 13 posto, a u razvijenim zemljama ta je razlika i dvostruko veća. Dakle, problema ima, ali potrebno je vrijeme da se oni riješe.'

Takve riječi slaba su utjeha nezaposlenim ženama, ali i onima koje rade i ne primaju plaću ili je pak primaju, ali im nije dostatna za život. U današnjim životnim okolnostima nitko se ne može oteti dojmu da su različite strategije i zakonski propisi samo mrtvo slovo na papiru koje se ne provodi u stvarnome životu. Pravno na rad jedno je od osnovnih ljudskih prava, a cilj Međunarodnog dana žena upravo je promicanje ekonomskih, političkih i društvenih prava žena. Ani C. s početka priče u ovome trenutku sve se te velike riječi i obećanja čine kao utopija: 'Pročitala sam da se ove godine Dan žena održava pod motom dostojanstvenog rada za žene. Mnogim je ženama u Hrvatskoj to dostojanstvo oduzeto. Zbog nedostatka posla, ali i loših plaća žene se osjećaju nekorisno i neispunjeno. Posao je važan dio života, a meni se, nažalost, u ovome trenutku čini da je radno mjesto za mene nedostižan san. Znam da se tako osjećaju i brojne druge žene, pa sebi i njima želim bolju životnu situaciju do idućeg Dana žena.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
ModaKomoda Pročitaj više
Horoskop
Horoskop Pročitaj više