Za razliku od uobičajenih preparata za sunčanje kakve koriste odrasli, sredstva za zaštitu dječje kože imaju mnogo finiju teksturu koja se lakše upija i sadrže tvari koje dodatno njeguju njihovu osjetljivu kožu.

Ma koliko bila kvalitetna zaštitna krema, mlijeko ili sprej kojim ste prekrili svog mališana od glave do pete, niste učinili ništa ako mu niste dodatno zaštiti glavu i odvukli ga u duboku hladovinu u razdoblju koje se smatra opasnijim po svačije, kamoli dječje zdravlje, od 10 do 16 sati. Treba li to ponavljati, pola sata prije izlaska, dijete (i sebe) namažite zaštitnim preparatom i ponavljajte to svaka dva sata.

Ne bi bilo na odmet ugledati se na Australiju koja se od 80-ih godina prošlog stoljeća organizirano bori protiv sve proširenijeg raka kože. Mali Australci već u vrtićima uče važnost gesla: 'Slip-slop-slap!' iliti 'Slip on a shirt, slop on some sunscreen, slap on a hat.' Što bi u prijevodu značilo: navuci košulju, nanesi kremu, stavi šešir!

Briga australske vlade za sve njene državljane mnogo je konkretnija od plasiranja lako pamtljivog gesla jer subvencionira i preparate za zaštitu od sunca. Također, vide li na plaži dijete mlađe od tri godine, australski policajci privode neodgovorne roditelje.

Ako mislite da Australci pretjeruju, razmislite još jednom. Izreka da 'koža pamti' nije samo još jedna od prigodnih sintagmi koje se plasiraju u ljetno doba. Činjenica je da svako prekomjerno izlaganje štetnim sunčevim zrakama ostaje zapisano na koži u vidu plikova i crveno prepečene kože. Čak i kada plikovi splasnu, a crvenilo potamni, primijetit ćete da je vaše dijete iz godine u godine posuto sa sve više hiperpigmentacijskih mrlja ili sunčevih pjega. Ne vjerujete? Pogledajte svoju kožu. Vidi se da ste se kao mali pržili na suncu, zar ne?