Prošlo je točno 20 godina od lansiranja kultnog Angela, prvog parfema Thierryja Muglera, koji je svojim intenzivnim notama čokolade i karamele inaugurirao porodicu famoznih 'gurmanskih' mirisa. Kako su na gotovo jestivim 'šećernim' esencijama u međuvremenu odrasle čitave generacije, kategorija 'slatkih' mirisa danas čini nevjerojatnih 30 posto parfemskog tržišta.

To je samo jedan od razloga zašto luksuzni brendovi, koji su parfemski portfelj dosad gradili na sofisticiranim cvjetnim simfonijama, počinju tražiti svoj 'dio kolača' neuobičajeno 'zašećerenim' kreacijama, poput Prade i njenog parfema Candy.

Neurolozi smatraju da je sklonost slatkom genetski uvjetovana. Kako su slatke namirnice bogate energijom, instinktivno posežemo za njima kad su nam servirane na tanjuru. Na isti način refleksno reagiramo i kad osjetimo 'zašećereni' parfemski koktel.

Koje su to 'slatke' esencije? Jedna od najpoznatijih egzotična je vanilija, neovisno o tome je li njena esencija dobivena iz mahune vanilije ili je sintetički kreirana. Zatim su to esencije karamele i pojedinog voća, poput maline, jagode, borovnice, šljive, breskve, jabuke, kruške, ličija…

Ništa manje važan razlog popularnosti slatkih mirisa krije se i u nostalgičnom efektu kojim nas hedonistički 'slastičarski' mirisi vraćaju u sretno razdoblje djetinjstva. Parfemski nosovi identificiraju esencije koje pripadaju 'optimističnom' dijelu kolektivnog pamćenja i pomoću njih kreiraju parfemske antidepresive koji na prvi 'špric' popravljaju raspoloženje.

Što je najbolje, ma koliko ih neumjereno 'konzumirali', od slatkih se parfema sigurno nećete udebljati.