Brojanje kalorija mnoge ostavlja obeshrabrenima i zbunjenima, a pojedinci koji čak i uspiju smršavjeti ovom metodom, vrlo često vrate izgubljene kilograme kada prestanu s intenzivni brojanjem kalorija. Pa ipak, ova metoda mršavljenja i dalje je vrlo popularna.

Genetičar iz Cambridgea i istraživač pretilosti, dr. Giles Ye, koji je ujedno i autor knjige 'Why Calories Don't Count: How We Got The Science of Weight Loss Wrong', razotkriva misterij brojanja kalorija kao načina mršavljenja i daje odgovor na pitanje zašto njihovo brojanje ne pomaže uvijek za održiv gubitak kilograma, piše eatthis.com.

Prema dr. Yeou, prva stvar s kojom većina ljudi griješi je pretpostavka da sve dok brojimo koliko kalorija unosimo, nije važno odakle dolaze. Ova pretpostavka, međutim, nije točna.

Nisu sve kalorije jednake

Mnogi ljudi vjeruju da moraju jednostavno brojati kalorije kako bi učinkovito smršavjeli, no stručnjaci kažu da je to puno složenije od pukog brojanja. Zapravo, kako piše Harvard Health Publishing, postoje tri glavna elementa kada je u pitanju način na koji tijelo prerađuje unesene kalorije: metabolizam, zdravlje crijevnog mikrobioma i vrsta kalorija koje se unose. Upravo zbog toga dr. Yeo vjeruje da nisu sve kalorije jednake.

'Mi zapravo ne jedemo kalorije, nego jedemo hranu iz koje naše tijelo zatim izvlači kalorije. Zatim tijelo mora raditi više ili manje kako bi izvuklo kalorije, ovisno o vrsti hrane koju jedete,' kaže dr.Yeo te navodi kao se to zove 'kalorijska dostupnost' i da je zbog toga bitno dolaze li kalorije iz odreska, mrkve ili krafne.

Kalorijska dostupnost predstavlja stvarnu količinu kalorija koju vaše tijelo može izdvojiti iz hrane koju jedete, u usporedbi s ukupnim brojem kalorija koje hrana sadrži. Dakle, proteini, masti i ugljikohidrati se probavljaju koristeći različite količine energije i stoga zahtijevaju različito vrijeme.

'Za svakih 100 kalorija proteina koje pojedemo u mogućnosti smo iskoristiti samo 70 kalorija jer je potrebno 30 kalorija energije za njihovu preradu. Što znači da je protein dostupan 70 posto. A upravo je to jedan od razloga i zašto se zbog kalorija iz proteina osjećamo sitijima nego li od kalorija od masti ili ugljikohidrata,' objašnjava dr. Yeo.

Za usporedbu, masti imaju kalorijsku dostupnost blizu 100 posto, složeni ugljikohidrati (poput cjelovitih žitarica) imaju oko 90 posto, a rafinirani ugljikohidrati (poput bijelog kruha) imaju 97 posto. To znači da vaše tijelo koristi vrlo male postotke energije za obradu masti i ugljikohidrata u usporedbi s proteinima.

Sve to je pak povezano s termičkim učinkom hrane (TEF) kroz koje tijelo prolazi prilikom probavljanja i metaboliziranja različitih makronutrijenata. TEF za proteine je mnogo veći u usporedbi s ugljikohidratima ili mastima, zbog čega metabolizam radi napornije kako bi ih probavio. Upravo zbog toga brojni znanstvenici i stručnjaci preporučuju dodavanje dobrih izvora proteina u prehranu prilikom dijete i mršavljenja.

Kako smršavjeti bez brojanja kalorija

Budući da nisu sve kalorije jednake, dr. Yeo predlaže da zaboravite na brojanje kalorija i umjesto toga se usredotočite na poboljšanje kvalitete prehrane. U tom cilju preporuča povećanje količine proteina koji se unose iz životinjskih i biljnih izvora, povećanje unosa vlakana i te nastojanje da se dodani šećeri održavaju na manje od 5 posto ukupnog dnevnog unosa.

Ako vam brojanje kalorija nije uspjelo, dobra vijest je da postoji mnogo zdravijih i održivijih načina za mršavljenje. Za one koji vole pratiti hranu i brojati, dobra alternativna metoda mogla biti metoda kao što je brojanje makronutrijenata, no prije bilo kojeg režima gubitka kilograma preporučljivo je posavjetovati se sa stručnjakom.