Jedan od primjera je istraživanje objavljeno u časopisu European Heart Journal, a koje je svakodnevnu konzumaciju crvenog mesa povezalo s trostrukim trimetilamin N-oksidom (TMAO), kemikalijom koja se dovodi u vezu s bolestima srca. U časopisu Annals of Internal Medicine objavljena je potom analiza ove studije, u kojoj je navedeno kako konzumaciju crvenog mesa ipak ne treba ograničavati, ali naknadno je otkriveno da je ova analiza povezana s programom koji je djelomično podržao proizvođač govedine.

Sve te nejasnoće i netransparentnost znanstvenih studija dovode krajnje konzumente u nedoumicu, no odluka za većinu ljudi ne mora biti tako isključiva i crveno meso ne treba potpuno izbaciti iz prehrane, osobito ako se ubrajate među njegove ljubitelje.

Prije donošenja te odluke valjalo bi se informirati o utjecaju konzumacije crvenog mesa na naše tijelo, kako negativnom, tako i pozitivnom, te prilagoditi unos granicama zdrave prehrane.

Crveno meso dovodi se u vezu s bolestima poput dijabetesa i raka

Crveno meso izaziva u tijelu povećanu proizvodnju važnog anaboličkog hormona, vrlo sličnog inzulinu, koji nazivamo IGF-1. On može ubrzati starenje našeg tijela, ali i umnožavanje stanica, što kao posljedicu ima povećan rizik od više vrsta karcinoma.

'Hormoni inzulin i IGF-1 izuzetno su važni u procesu starenja. Dugotrajnom i prekomjernom konzumacijom rafiniranih ugljikohidrata i bjelančevina životinjskog porijekla potičemo pretjeranu aktivnost inzulina i IGF-1, a to uvelike utječe na bolesti koje povezujemo sa starenjem, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka', objašnjava za Huffington Post obiteljski liječnik Joel Fuhrman i autor nadolazeće knjige 'Eat for Life'.

Svjetska zdravstvena organizacija klasificira prerađeno meso kao kancerogeno, a crveno meso kao 'vjerojatno' kancerogeno. Preporuka Svjetskog fonda za istraživanje raka i Američkog instituta za istraživanje raka je konzumacija umjerene količine crvenog mesa i malo, ako uopće išta, prerađenog mesa. U prilog ovim klasifikacijama i preporukama ide istraživanje objavljeno u časopisu Cancer Science, a koje je potvrdilo povećan rizik od raka debelog crijeva kod muškaraca u Japanu koji su jeli više crvenog mesa.

Crveno meso može poremetiti mikrobiom

Mikrobiom crijeva, koji često nazivamo i crijevnom florom, čine svi mikroorganizmi koji se nalaze u našem probavnom traktu i koji pomažu da stvari u njemu teku glatko i bez zastoja.

'Jedenjem crvenog mesa nepotrebno izlažemo tijelo kancerogenima, ugrožavamo protok krvi, dolazi i do porasta oksidativnog stresa i upalnih markera, a pritom ta hrana ne podržava ni naš mikrobiom', rekao je Fuhrman.

U skladu je to sa studijom objavljenom u časopisu Nature, a koja je otkrila da konzumiranje crvenog mesa tijekom nekoliko dana ili tjedana mijenja mikrobiom, što može uzrokovati probleme poput upalne bolesti crijeva.

Crveno meso sadrži neke korisne hranjive tvari

Crveno meso je bogat izvor hranjivih tvari ključnih za naše opće dobro, poput željeza i vitamina B12. Osobama s nedostatkom željeza u krvi liječnik će vjerojatno preporučiti njegovu konzumaciju. Prednosti crvenog mesa zbog željeza obično nadilaze sve moguće štetne učinke za zdravlje, što naravno ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju pacijenta.

Koliko crvenog mesa zapravo trebamo jesti?

Razne studije tijekom godina su pokazale povezanost između prehrane bogate crvenim mesom s koronarnim srčanim bolestima, moždanim udarom, karcinomom debelog crijeva i dijabetesom, ali istraživanja su pokazala i da već malo smanjenje konzumacije crvenog mesa može biti vrlo korisno.

U jednoj od tih studija, objavljenoj u časopisu Archives of Internal Medicine, istraživači s Harvarda statistički su analizirali zdravstvene baze podataka s preko 100 tisuća muškaraca i žena. Utvrđeno je da svakim dodatnim dnevnim unosom neobrađenog crvenog mesa (odrezak, hamburger i slično) rizik od prijevremene smrti povećavamo za 13 posto, a jedenjem vrlo prerađenog crvenog mesa (hrenovke ili slanina) taj rizik povećavamo za 20 posto.

Kardiolog Stephen Sinatra objašnjava za Huffington Post kako bi se puno prijevremenih smrti moglo spriječiti kad bismo jeli manje od polovice mesnog obroka dnevno, otprilike 42 grama.

Konzumirate li crveno meso, preporuka stručnjaka iz Svjetskog fonda za istraživanje raka je da ograničite unos na najviše tri porcije tjedno, što je između 340 i 510 grama.

Sinatra objašnjava kako se osobno u prehrani drži pravila 80-20, pri čemu je samo 20 posto hrane iz životinjskih izvora, a pod tim podrazumijeva ribu, piletinu, janjetinu i govedinu.

'Sasvim je u redu ako želite da jedna od tih porcija bude organsko crveno meso, ali ne bih preporučio da vam to bude svakodnevni izvor bjelančevina', kaže Sinatra.

Fuhrman naglašava kako je općenito najzdravija opcija konzumirati što više hrane biljnog porijekla, misleći na zeleno lisnato povrće, sjemenke, grahorice i orašaste plodove.

'Hrana biljnog porijekla bogata je antioksidantima i fitokemikalijama koji nas štite od bolesti', kaže Fuhrman i zaključuje da tajna dugog i zdravog života leži u konzumaciji više prirodne biljne hrane, a manje hrane životinjskog podrijetla i prerađenih proizvoda.