'MOJ MUŠKARAC'

Prokleto je očito da on uživa u reakcijama koje izaziva kod mene

02.05.2014 u 14:44

Bionic
Reading

Mlada i samosvjesna dizajnerica interijera Ava O’Shea i ne sluti što je čeka na prvom sastanku u Zamku. Vjeruje da je riječ o običnim konzultacijama s nekim vremešnim bogatašem iz provincije, no njezin život naglavačke okreće Jesse Ward, neopisivo privlačan i bogat nasljednik raskošnog posjeda

Ava nije svetica, niti mu se takvom želi prikazati, no svijet strasti i neslućene požude koji se otvara pred njom u hipu je pretvara u ovisnicu. Jesse je silno dominantan i prepun samopouzdanja, ali i zastrašujućih tajni.

Zavođenje se pretvara u igru živaca, sklapanje mozaika koji se Avi možda i neće svidjeti...

Roman 'Opsesija' autorice Jodi Ellen Malpas u izdanju biblioteke Fokus prvi je dio erotske trilogije 'Moj muškarac' koja je osvojila svijet. Idealno štivo za ljubitelje E.L. James i Sylvije Day

Ulomak iz romana

'Jeste li dobro?'
'Jesam, dobro sam', kažem. On zna. 'Želite li mi pokazati gdje se nalazi planirani projekt, kako bismo mogli razgovarati o onome što treba učiniti?' Silom natjeram samopouzdanje u svoj glas. Sad samo pratim protokol. Nemam nikakve namjere preuzeti ovaj posao, ali ne mogu otići samo tako, koliko me god u ovom trenu opsjedala takva pomisao.

Podigne obrve, očito iznenađen mojom promjenom pristupa. 'Svakako.' Ustane s kauča i priđe stolu kako bi uzeo mobitel, dok ja skupljam svoje stvari i trpam ih u torbu.

Krenem prema vratima. Brzo me prestigne, otvori vrata i pretjerano se džentlmenski nakloni dok ih pridržava. Ljubazno se nasmiješim – iako znam da se poigrava sa mnom – i iziđem na hodnik, a potom krenem prema zimskom vrtu.

Kad mi stavi dlan na dno leđa kako bi mi pokazao put, prigušim uzdah.

Kakvu on to igru igra? Silno se trudim to ignorirati, ali samo mrtvac ne bi primijetio kako taj muškarac utječe na mene. I znam da je svjestan toga. Cijela koža mi gori i gotovo sam sigurna da i on to osjeća na dlanu, unatoč haljini. Ne mogu držati disanje pod kontrolom, a puko hodanje troši mi svu raspoloživu koordinaciju i trud. Ja jesam patetična, no prokleto je očito da on uživa u reakcijama koje izaziva kod mene. Sigurno ga zabavljam.

Ljuteći se na sebe, ubrzam korak kako bih prekinula kontakt i stanem kad dođem do križanja dva moguća puta. Sustigne me i pokaže preko livade prema teniskim terenima.
'Igrate li' .Nasmijem se, ali taj je smijeh ugodan. 'Ne, ne igram.'

Mogu trčati i to je otprilike to. Dajte mi palicu, reket ili loptu i prizvali ste nevolju. Kutovi usana mu se osmjehnu na moju reakciju, pojačavajući zelenilo njegovih očiju i ističući duge trepavice. Nasmijem se i odmahnem glavom, čudeći se tom divnom muškarcu. 'A vi?'

Nastavi hodati kroz predvorje, a ja ga slijedim. 'Nije mi problem ponekad zaigrati, ali više sam tip za ekstremne sportove.' Zastane, pa stanem i ja. Mišićav je i izgleda kao da je u nevjerojatnoj formi.
'Za kakve ekstremne sportove?'

'Uglavnom za snowboarding, ali okušao sam se i u raftingu na divljim vodama, bungee-skokovima i padobranstvu. Donekle sam ovisnik o adrenalinu. Volim osjetiti pumpanje krvi.' Promatra me dok govori i osjećam kako me procjenjuje. Morala bih biti pod anestezijom prije nego bih isprobala bilo koju od tih njegovih vražjih razonoda. Ostajem pri povremenom trčanju.
'Zaista ekstremno', kažem, proučavajući ovog čudesnog muškarca čiju dob ne mogu procijeniti.

'Jako ekstremno', tiho potvrdi. Disanje mi se vrati u normalu i ja zatvorim oči, proklinjući sebe što sam takva gubitnica. 'Hoćemo li nastaviti?' upita on. Čujem mu po glasu da mu je smiješno. Otvorim oči i sretnem se s njegovim ispitivačkim zelenim pogledom.