'Naša tijela nisu dizajnirana za količinu stresa s kojom se većina ljudi susreće u današnje doba', kaže socijalna psihologinja Christina Maslach koja se specijalizirala za proučavanje sve učestalije pojave sindroma izgaranja, tzv. burnouta.

Iako se o burnoutu sve više govori u javnosti, mnogi i dalje potiskuju simptome nagomilanog stresa, poput nesanice, stalnog osjećaja iritiranosti i anksioznosti, misleći da će jednostavno proći. No stručnjaci ističu da je na prve simptome burnouta važno reagirati što prije kako ne bi postao kronično stanje koje može ozbiljno narušiti zdravlje.

'Ne radi se o konkretnoj bolesti ili zdravstvenom stanju već o manifestaciju kronično nakupljenog stresa', kaže dr. Lotte Dyrbye, dok ovu pojavu WHO opisuje kao fenomen kojeg prati premorenost, cinicizam i smanjena efikasnost.

'Prestajete biti funkcionalni kao prije, propuštate ispoštovati zadane rokove, frustrirani ste i svi vam idu na živce', opisuje znanstvenica Jeanette M. Bennett koja upozorava kako povišena razina kortizola, hormona stresa, opasno narušava zdravlje.

Najčešći simptomi su osjećaj premorenosti, promjene u apetitu, razdražljivost i problemi sa spavanjem

Prilikom prvog vala pandemije koronavirusa, znanstvenici su utvrdili kako je čal 55% bolničkog osoblja patilo od nesanice, a 40% ih je imalo noćne more. Kroničan stres dokazano utječe na kvalitetu sna te se smatra kako je jedan od prvih pokazatelja burnouta.

Drugi učestali simptom je osjećaj premorenosti koji se manifestira kao stalna potreba za snom. Pogotovo je primjetan ako osoba pati i od nesanice, a u tom slučaju može doći do začaranog kruga u kojem popodnevno spavanje dodatno ometa noćni san.

Vrlo česte su i promjene u prehrambenim navikama kada dolazi do smanjenog ili povećanog apetita. Pojedine osobe jedu manje jer su prezaposlene, dok pojedinci upravo kroz hranu pronalaze utjehu i umirenje. Istraživanja su pokazala kako promjene u razini hormona stresa imaju učinak s apetitom zbog čega je osjećaj gladi manje dok je osoba pod stresom, a kada stres prođe nastupa velika želja za hranom.

Neki od pokazatelja su i učestale glavobolje ili bolovi u trbuhu te pojave simptoma depresije i anksioznosti.

Ključno je raditi na stvarnom uzroku

Ako ste se prepoznali u nekim od simptoma, stručnjaci savjetuju da prvo posjetite liječnika obiteljske medicine kako bi utvrdio radi li se o posljedicama uzrokovanima stresom ili je riječ o nečem drugom. Ključno je da ove simptome ne zanemarujete jer neće proći sami od sebe, napominju liječnici.

U slučaju da uistinu patite od posljedica burnouta, najvažnije je da detektirate uzrok. Najčešće se radi o problemima na poslu, no vrlo često je riječ o financijskim problemima, učestalim svađama s partnerom, premorenosti od brige za djecu, isl.

Danas je popularno rješenje postala briga o sebi koja, nažalost, ne može u potpunosti poništiti efekte burnouta.

'Ponekad se osobi može pogoršati stanje ako misli da je rješenje u povećanju brige o sebi kroz razne rituale. Zašto? Na taj način se može početi osjećati krivom jer se ne osjeća značajno bolje i zanemariti stvarni uzrok koji valja adresirati', kaže dr. Jessi Gold.

No, ono što može pomoći je podrška bliskih ljudi i povećana socijalna aktivnost kao i briga o mentalnom i fizičkom zdravlju. Također, ne zaboravite na ljekovitost dovoljne količine kvalitetnog noćnog sna, a ukoliko imate problema s nesanicom, svakako se obratite liječniku za pomoć kako ne biste trpili dodatan stres od nespavanja.

Stručnjaci savjetuju kako smanjiti stres na poslu

Kada su glavni uzrok burnouta problemi na poslu, dobar prvi korak je vidjeti na koji način se mogu poboljšati uvjeti na radnom mjestu.

'Možete promisliti o više promjena koje vam djeluju ostvarivo i onda o njima pričati s kolegama. Primjerice, to može biti stvaranje prostora na poslu na kojem ćete imati i mira i privatnosti prilikom pauze, možete napraviti raspored kuhanja kave tako da uvijek imate jednu vruću šalicu omiljenog napitka pri ruci ili, pak, dogovoriti dane u tjednu u kojima nema sastanaka sa šefom kako biste se u potpunosti posvetili poslu', govori dr. Maslach i dodaje:

'Do burnouta nerijetko dovede niz manjih problema poput nedostatka odgovarajuće opreme ili nedovoljno zaposlenika zbog čega djelatnici imaju prevelik obujam posla. To stvara kroničan stres.'

Uzimanje slobodnih dana nije dugoročno rješenje

Mnogi će kod prvih simptoma povećanog stresa uzeti nekoliko slobodnih dana, no prema mišljenju liječnika, to je poput stavljanja flastera na vrlo duboku ranu. Pomoći će dok traje, ali s povratkom na posao sve će opet biti isto.

'Uzimanje slobodnih dana je jako važno kako biste se resetirali, no to nije dovoljno. Potrebne su konkretne promjene u radnom okruženju. Ono što bi moglo najviše pomoći je stjecanje osjećaja kontrole barem nad određenim segmentima posla', naglašava dr. Dyrbye.

Ono što možete napraviti da biste osjećali više kontrole i autonomije na svojem radnom mjestu jest da svakog jutra prvo odaberete napraviti najmanje dragi zadatak i tako ga odmah maknete s to-do liste. Također, možete se pokušati dogovoriti s kolegom da se mijenjate za zadatak koji vam je omražen i da umjesto njega odradite neki njegov zadatak koji vam je više drag.

'Iako je važno da svoj dan ne preopteretite dodatnim obavezama, svako preporučujem da svakodnevno izdvojite 15-20 minuta kako biste radili nešto što volite. Naime, istraživanjima smo dokazali da kirurzi, koji imaju izuzetno stresan posao, znatno rjeđe doživljavaju simptome burnouta kada se svaki dan posvete svojim hobijima. ', zaključuje dr. Dyrbye s pozivom da pronađete aktivnosti koje vas resetiraju, opuštaju i pune vaše baterije.