INTERVJU: alen juginović

On zna sve o snovima: Upoznajte mladog splitskog liječnika koji je na nevjerojatan način dobio posao na Harvardu

12.03.2023 u 18:45

Bionic
Reading

Tridesetogodišnji splitski liječnik Alen Juginović prije tri godine je na nevjerojatan način došao do pozicije postdoktoranda na Harvardu, a u razgovoru za tportal otkrio je sve o putu do prestižnog sveučilišta te iznio zaključke svog istraživanja koje se bavi utjecajem nedostatka sna na ljudsko zdravlje

Krajem 2019. godine splitski liječnik Alen Juginović turistički je posjetio Harvard. Bilo je potrebno svega nekoliko sati da ondašnji profesori u njemu prepoznaju nevjerojatnu ambiciju, predanost radu i učenju i stručnost u području neuroznanosti te mu ponude poziciju o kojoj mnogi mogu samo sanjati - mjesto postdoktoranda u Zavodu za neurobiologiju Medicinskog fakulteta na Harvardu.

Sada, u dobi od 30 godina, dr. Juginović može se pohvaliti s preko tri godine iskustva rada na prestižnom harvardskom sveučilištu na kojem se bavi istraživačkim radom te mentoriranjem i držanjem predavanja. U razgovoru za tportal ispričao je kako se zainteresirao za to područje znanosti, što je bilo ključno za dobivanje posla na Harvardu te koji su ključni zaključci njegova istraživačkog rada što se bavi utjecajem kvalitete sna na ljudsko zdravlje.

Dr. Juginović otkrio je da se za medicinu spavanja počeo interesirati na samom početku studiranja na Medicinskom fakultetu u Splitu jer ga je intrigirala činjenica da čovjek prespava praktički trećinu života, a da uopće nije poznata primarna funkcija sna. Upravo zato u ranoj fazi studija specijalizirao se za proučavanje područja neuroznanosti te je stažirao u splitskoj bolnici, a potom u zagrebačkoj Specijalnoj bolnici Sveta Katarina.

Od organizacije konferencija za studente do Harvarda u tri godine

U tom periodu nije mogao ni sanjati o tome da će uskoro raditi u Americi, a sve je počelo organiziranjem konferencija za studente.

'Na pitanje kako sam zapravo došao do Harvarda, vratio bih se u ljeto 2016. godine. Naime tada sam sa svojim timom izvrsnih studenata Medicinskog fakulteta u Splitu odlučio da počnemo organizirati konferencije koje će se baviti jednim od najvažnijih zahtjeva koje su imali studenti medicine, a to je bila želja za stjecanjem više praktičnih znanja za vrijeme fakulteta, onih koja će im biti krajnje potrebna u budućoj karijeri', rekao je dr. Juginović te dodao da su u tri naredne godine u Split doveli preko 2000 sudionika iz 27 zemalja te šest dobitnika Nobelove nagrade, a ove godine u rujnu očekuju nova tri nobelovca na konferenciji Plexus.

Splitski liječnik potom je iznio zanimljivu anegdotu i nevjerojatan slijed događaja koji ga je vodio do prestižnog radnog mjesta na Harvardu.

'Sve se dogodilo iznenadno, i to kada sam vozio profesora na splitski aerodrom nakon konferencije. Tako sam u runu 2019. otišao u Houston u Teksasu te sam imao oko tjedan dana slobodnog vremena nakon iznimno vrijednog kliničkog programa u bolnici. Odlučio sam, kako sam već u Americi, vidjeti kako izgledaju najbolja sveučilišta svijeta - Harvard, Stanford i MIT. Poslao sam kratak email profesoru iz područja neuroznanosti sa svakog od tih sveučilišta napisavši da bio volio vidjeti čime se bave tako da naučim nešto i prenesem to u Hrvatsku. Na moje iznenađenje, svi su pozitivno odgovorili te sam doslovno u pet, šest dana preletio Ameriku od San Francisca (Stanford) na Zapadnoj obali do Bostona (Harvard, MIT) i New Yorka (Sveučilište Columbia, na koje me pozvao jedan od nobelovaca s naših konferencija).'

Na Harvard je došao u turistički posjet, a za 4 sata izašao je s ponudom za posao

Tijekom proputovanja Amerikom, ključan je bio susret s profesoricom na Harvardu, a koju je toliko oduševio da mu je za svega nekoliko sati ponudila mjesto postdoktoranda na studiju medicine.

'Došavši na Harvard, na kojem sam proveo ukupno tri, četiri sata, i upoznavši profesoricu otišli smo u njezin ured te smo oko dva sata razgovarali o mom karijernom putu, znanosti, idejama za istraživanja i slično, nakon čega sam kratko upoznao ostale kolege u labu te smo se vratili u njezin ured i potom mi je rekla da bi voljela da radim kod njih. To su bile minute koje su mi u potpunosti promijenile život i nemoguće mi je bilo i sanjati ovakav scenarij. Dobro se sjećam njezinih riječi: 'Ovo nije san, ovo je stvarnost'', govori 30-godišnji liječnik te vjeruje da mu je u dobivanju posla iznimno koristio angažman izvan fakulteta, od organiziranja konferencija i humanitarnih koncerata do rada u Centru za medicinu spavanja i na Katedri za neuroznanost kao studentski asistent.

Splitski liječnik ističe da je ključan faktor za njegov napredak u karijeri bila ambicioznost, kao i nezadovoljstvo statusom quo, jer gaji uvjerenje da uvijek može biti bolje.

'Mislim da je, nevezano za sredinu iz koje dolazite, moguće ostvariti snove i izgraditi fenomenalnu karijeru 'samo' ako se dovoljno jako potrudite, a u tome leži ključ, jer za to treba jako puno rada i žrtve, što neki ljudi ne žele (a mislim da mogu) učiniti. Smatram da treba izaći iz zone komfora jer ste tada najživlji i tada vas život natjera da se najviše potrudite da biste u nečemu i uspjeli. Jako važan faktor za uspjeh je i to da ste okruženi izvrsnim timom i ljudima te da niste 'najpametnija' osoba u sobi.'

Što može pomoći u dobivanju zaposlenja na Harvardu?

Za sve ambiciozne studente i mlade liječnike dr. Juginović je istaknuo nekoliko ključnih savjeta koji mogu pomoći u dobivanju radnog mjesta na prestižnim svjetskim sveučilištima.

'Ovdje se jako vrednuje izvannastavna komponenta koja vas ističe te je iznimno važno da je osoba timski igrač i da posjeduje kvalitetne ljudske karakteristike tako da se može lako uklopiti u novu radnu sredinu i da je s njom lako komunicirati i raditi, osobito u stresnim situacijama', objasnio je 30-godišnji Splićanin pa dodao:

'Moj savjet svim studentima i mladima bio bi da iskoriste vrijeme studiranja kao period u kojem se putem izvannastavnih aktivnosti (od konferencija preko znanosti do sporta) profiliraju kao osobe koje su spremne otići korak dalje, a to se vrednuje jer je za sve nabrojeno (ako se radi kvalitetno) potrebno dosta vremena i žrtve da bi se dosegla vrlo visoka (i poželjna) razina.'

Na Harvardu istražuje, mentorira, piše knjigu i drži kolegij o emocijama

Pozicija postdoktoranda u Zavodu za neurobiologiju Medicinskog fakulteta na Harvardu sastoji se ponajprije od istraživačkog dijela, ali u slučaju dr. Juginovića i od mentoriranja te predavanja. Naime na Harvard Collegeu, stupnju obrazovanja između srednje škole i fakulteta, drži kolegij 'Neurobiologija emocija i poremećaja raspoloženja', a uz to radi na nekoliko projekata.

'Većina vremena posvećena je istraživanju, što bi značilo da, generalno govoreći, imate svoj projekt te sami osmišljavate koje ćete eksperimente raditi da biste odgovorili na znanstvena pitanja što ih postavljate. Kako volim raditi sa studentima, trenutačno imam svoj predmet na Harvard Collegeu, a upravo dovršavam drugo izdanje svoje knjige 'Uvod u medicinu spavanja'. Također, imamo platformu za networking mladih hrvatskih biomedicinara diljem svijeta nazvanu Hot Science Balloon.'

Dr. Juginović ističe da ga se na Harvardu najviše dojmila infrastruktura kampusa, uz velik broj studenskih organizacija (jako se vrednuju izvannastavne aktivnosti), sportskih aktivnosti, vrhunskih predavača te prostora za učenje i druženje.

'Rekao bih da je dosta organizacijskih i infrastrukturnih stvari itekako primjenjivo i u Hrvatskoj, a bez ogromnih ulaganja. Ne trebamo nužno imati znanstveni centar od nekoliko desetaka milijuna dolara, ali bih počeo raditi na stvaranju mentaliteta među studentima da je krajnje važno to da budu aktivni sudionici sveučilišnog života preko raznih udruga od interesa, jer taj se mentalitet prenosi u buduću karijeru. Ljudi su najdragocjeniji dio sveučilišta, a ulaganje u njih, koje ne znači odmah enorman novac, jedna je od najboljih dugoročnih investicija.'

Pomaže hrvatskim studentima medicine da se znanstveno usavršavaju u Americi

'Preko udruge Med&X organiziramo za hrvatske studente medicine ljetne programe kliničkog i znanstvenog usavršavanja te im dajemo priliku odlaska na mjesec ili dva u vrhunske institucije u Americi, kao što je Harvard. Tako je od 2021. dvoje studenata svako ljeto došlo na Harvard i vratilo se u Hrvatsku s iznimno pozitivnim iskustvima. Upravo pregovaramo s drugim vodećim institucijama da proširimo taj projekt.'

Cilj je otkriti način smanjenja negativnih posljedica lošeg sna koji skraćuje životni vijek

U laboratoriju ponajviše radi na projektu koji se bavi otkrivanjem biomarkera oksidativnog stresa, štetnog procesa koji oštećuje stanice u crijevima za vrijeme lošeg sna, a koji dovodi do skraćenja životnog vijeka.

'Naime kolege u laboratoriju otkrili su da kada miševi i mušice ne spavaju, razvijaju značajne količine oksidativnog stresa isključivo u crijevima, i to za samo nekoliko dana u miševa. Ovaj oksidativni stres značajno skraćuje životni vijek, a njegovo uklanjanje dovodi do normalnog životnog vijeka čak i bez spavanja. Sada mislimo da oksidativni stres može biti okidač drugih poremećaja s kojima je povezano loše spavanje. Konačni cilj je otkrivanje načina na koje loše spavanje uzrokuje povećanje rizika za brojne bolesti da bismo ih mogli smanjiti.'

'Balans između rada i još rada'

'Moj dan generalno počinje rano ujutro, oko 7 sati, kada počnem raditi na projektima koji nisu vezani striktno za laboratorij, u koji dođem oko 10 sati te sam u njemu do oko 19, 20 sati, nakon čega zapravo nastavljam raditi na laboratorijskim ili drugim projektima. Najčešće mi i vikend izgleda vrlo slično, s tim da sam tada manje u laboratoriju, ali ti se sati vrlo lako kompenziraju drugim projektima', opisao je svoj radni dan na Harvardu dr. Juginović i dodao da kod njega ne postoji balans između poslovnog i privatnog života, već između rada i još više rada.

Što se dogodi kada loše spavamo?

Ističe da je spavanje puno više od pasivnog procesa, kako se ponekad misli, a posljedice su primjetne već nakon jedne noći smanjene kvalitete sna.

'Spavanje je neophodno za život, a svi smo barem jednom u životu mogli vidjeti učinke koje samo jedan dan lošeg spavanja može imati na raspoloženje, koncentraciju i druge kognitivne sposobnosti. Specifičnije, mogućnost kvalitetnog pamćenja je smanjena, kao i koncentracija tijekom dana, a umor je povećan. Česte su nagle promjene raspoloženja, kao i generalno slabo raspoloženje tijekom dana. Sve to, osobito umor nakon lošeg spavanja, itekako je značajno, naročito kod vozača te ljudi koji prevoze opasne terete ili rade poslove koji zahtijevaju iznimnu koncentraciju i pozornost.'

Dr. Juginović istaknuo je i jednu od posljedica lošijeg spavanja o kojoj se rijetko govori. Naime nedostatak sna nerijetko uzrokuje debljanje!

'Ono što je zanimljivo je to da ljudi koji loše spavaju imaju veću sklonost jesti nezdravu hranu bogatu šećerima te sukladno tome dobivaju na težini. Ovo se događa zato što slabo spavanje povećava razine grelina, hormona gladi, a smanjuje razine leptina, hormona sitosti', kaže liječnik i napominje:

'Važno je naglasiti da je rizik od svih navedenih poremećaja prisutan ako čovjek jako dugo vremena spava loše, a ne nekoliko dana ili tjedana. Ukoliko se godinama loše spava, to može skratiti životni vijek preko povećanih rizika za druge bolesti, a one povećavaju rizik za ranu smrt. U ljudi još nije pronađena direktna poveznica između kratkog spavanja i skraćenog života, nešto što smo već pokazali na životinjama. Sveukupno, spavanje je sve samo ne pasivno stanje, već period dana u kojem se organizam regenerira i odvijaju se brojni biološki procesi čije funkcioniranje može poremetiti kratka količina spavanja, što na duge staze povećava rizik za brojne neželjene kronične bolesti.'

Procjenjuje se da se u SAD-u godišnje dogodi preko 100.000 prometnih nesreća zbog poremećaja uzrokovanih slabim spavanjem. Osim toga, spavanje utječe na razine stresa. Kratko spavanje podiže njegove razine te povećava rizik za povećan arterijski tlak, dijabetes, kardiovaskularne i ostale poremećaje. Dugoročno loša kvaliteta spavanja može imati puno teže posljedice, napominje dr. Juginović i dodaje:

'Studije pokazuju da se rizik za kardiovaskularne bolesti povećava i do 50 posto, a za dijabetes tri puta. Psihijatrijski poremećaji, kao što je depresija, često su povezani s dugoročnim lošim spavanjem, ali je i sama depresija rizik za loše spavanje. Također, jedna od češćih poveznica s lošim spavanjem je povećan arterijski tlak, a koji za sobom vuče rizik za moždani i srčani udar. Loše spavanje je povezano i s određenim vrstama raka, ponajprije kolorektalnim i rakom dojke. Rizik za demenciju, koja uključuje Alzheimerovu bolest, kao i za druge neurološke bolesti, također je povećan.'

Zaključno, spavanje ima i velik ekonomski učinak jer se procjenjuje da u SAD-u tvrtke gube preko 150 milijardi dolara godišnje zbog medicinskih troškova, umora i slabe produktivnosti radnika koji imaju poremećaje spavanja.'

Unos proteina važan je faktor u kvaliteti sna

Prehrana i životni stil iznimno utječu na kvalitetu spavanja, a to se primarno odnosi na važnost zdrave prehrane, redovite tjelovježbe i što manje izloženosti stresu, jednom od glavnih uzroka nesanice.

'Upravo smo objavili članak u časopisu Cell o tome kako hrana utječe na spavanje. Zaključili smo da životinje koje jedu proteinsku hranu dublje spavaju i teže ih je probuditi iz sna u usporedbi s onima koje jedu hranu bogatu mastima, šećerima ili balansiranu hranu.'

'To ne znači da svi trebamo jesti isključivo proteinsku hranu niti možemo reći da je spavanje s više udjela dubokog spavanje bolje jer je za kvalitetan san važno imati pravilno raspodijeljen udio svakog stadija spavanja. Rezultati nam najviše govore da je prvi put pokazano kako točno određena hrana utječe na dubinu spavanja, što otvara nove istraživačke, tako i terapijske mogućnosti.'

'Škola bi trebala početi u 8.30'

Tijekom godina su primjetne i promjene u ciklusima budnosti i spavanja, što objašnjava zašto je adolescentima težak raniji odlazak na spavanje, a zašto stariji ljudi trebaju manje sna.

'Zanimljivo je to da adolescenti prirodno imaju 'pomak' svog cirkadijanog ritma koji regulira ciklus budnosti i spavanja na način da im se počinje kasnije spavati nego kada su bili mlađi. Zbog toga je preporuka da nastava počinje minimalno u 8.30 ujutro kako bi uspjeli skupiti dovoljnu količinu sna i koncentrirati se na nastavi. Čak je pokazano da pomak nastave pozitivno utječe na akademske rezultate i njihovo mentalno zdravlje.'

'Pretpostavlja se da stariji ljudi spavaju manje zbog promjena koje se događaju u mozgu, uključujući smanjenje broja živčanih stanica te određenih molekula koje kontroliraju spavanje, kao i hormonskih promjena i potencijalno drugih lijekova koje uzimaju, a mogu utjecati na spavanje', pojasnio je hrvatski liječnik s bostonskom adresom pa objasnio fenomen snova.

Zašto nastaju snovi i koja je njihova svrha?

'Snovi su uvijek fascinantan dio spavanja, čiju funkciju nažalost još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Jedna od ideja je da su važni za pamćenje te da se u procesu konsolidiranja pamćenja događaju snovi. Oni su najčešći u REM fazi, no mogu se događati i u drugim stadijima spavanja. Hipoteza je i da su važni za reguliranje i procesuiranje emocija. Zanimljivo je i to da osobe koje su slijepe od rođenja mogu imati vizualne snove, osobe koje su nijeme mogu govoriti u snovima te osobe koje ne mogu hodati u stvarnosti sanjaju da hodaju ili trče', istaknuo je dr. Juginović.

Koliko nam je sna zapravo potrebno?

'Različite dobne skupine prirodno spavaju više ili manje sati. Počevši od novorođenčadi, koja spava i preko 14 sati dnevno, količina spavanja se smanjuje kako starimo. Tako školska djeca trebaju 9-12 sati spavanja, a odrasli 7-9 sati. Osobe iznad 65 godina spavaju obično oko 7-8 sati, nešto manje nego odrasli između 18 i 65 godina.'

Postoji način da tijekom godina poboljšamo kognitivne funkcije

Za kraj je hrvatski postdoktorand na Harvardu otkrio na koji način možemo poboljšati kognitivne funkcije iskorištavanjem neuroplastičnosti mozga.

'Neuroplastičnost mozga odnosi se na njegovu sposobnost da promijeni svoju mikrostrukturu, što je iznimno važno za proces učenja i pamćenja. Jedan od načina na koje možemo iskoristiti neuroplastičnost da poboljšamo kognitivne funkcije je da učimo nova znanja ili nove vještine tijekom cijelog života, što ne znači da moramo nešto revolucionarno napraviti, već je učenje jezika, sviranja instrumenta, čitanje knjiga ili rješavanje križaljki jako dobro za poticanje neuroplastičnosti.'

'Također, fizička aktivnost se pokazala kao dobra za poticanje neuroplastičnosti i poboljšanje kognitivnih funkcija. Kvalitetna prehrana, a osobito hrana bogata omega-3 masnim kiselinama ili antioksidantima, pokazala se kao dobra za zdravlje živčanih stanica. Na kraju, stres može vrlo lako poremetiti neuroplastičnost te je važno pokušati imati što manje kroničnog stresa ne samo za zdravlje mozga, već cijelog organizma', zaključio je dr. Juginović.