ILUZIJA KONTROLE

Ima li smisla pritiskati tipku semafora na pješačkom prijelazu?

07.09.2018 u 10:47

Bionic
Reading

Ako ste se ikad zapitali ima li smisla pritiskati tipku semafora na pješačkom prijelazu, ili onu za zatvaranje vrata u liftu, neće vas iznenaditi činjenica da u svojoj sumnjičavosti niste usamljen slučaj. No moglo bi vas iznenaditi da je u velikom broju slučajeva ta sumnjičavost opravdana, a razlog nefunkcioniranja tih tipki nije loše održavanje

Iako je njihovo pritiskanje čak praćeno zvučnim signalom, u svijetu je puno tipki koje nemaju nikakvu mehaničku funkciju, no daleko od toga da nisu funkcionalne. Riječ je o 'placebo tipkama', koje kao i placebo lijekovi koji bez nekog stvarnog učinka ipak mogu poslužiti svrsi.

'Te tipke imaju psihološki učinak jer njihova upotreba ljudima pruža osjećaj nadzora nad situacijom, zbog čega se osjećaju bolje nego samo kao pasivni promatrači', objašnjava za CNN Ellen Langer koja je skovala pojam poznat kao 'iluzija kontrole'.

Ova psihologinja s Harvarda pojašnjava kako će se mnogi bolje osjećati učine li i nešto sasvim obično, nego da ne učine ništa.

Pješački prijelazi

New York Times otkrio je 2004. godine kako veliki broj tipki na pješačkim semaforima u New Yorku uopće ne funkcionira. Radilo se o brojci od 750 tipki koje doista funkcioniraju na 1000 semafora. Danas ih funkcionira tek 100, što je CNN-u potvrdio glasnogovornik gradskog odjela za transport.

Uzrok 'nebrige' za njihovu funkcionalnost leži u pogoršavanju prometne situacije, jer su tipke kojima pješaci naručuju zeleno svjetlo na prijelazu većim dijelom postavljane prije nego su zagušenja prometa dosegnula današnje razine. U međuvremenu je sustav koordinacije semafora moderniziran, a njihovu su funkciju preuzeli automatski semafori sa senzorima prometa. Zamjena za modernije sustave nije jeftina pa su fizičke tipke u mnogim slučajevima ostale na svojim mjestima, iako mnoge od njih nemaju svoju tehničku funkciju.

Pritiskom na jednu od 6000 tipki za pješake u Londonu dobit ćete svjetlosnu poruku da pričekate, ali to uopće ne znači da će se zeleni čovječuljak prije pojaviti na semaforu. Glynn Barton, glavni čovjek prometne mreže Londona, kaže kako je veliki broj semafora integriran u elektronički sustav koji prati promet i prilagođava signalizaciju u skladu s tim. Ovaj će sustav, primjera radi, dati prednost autobusu javnog prijevoza koji kasni, pa pritiskanje tipke na pješačkom prijelazu pred jurećim autobusom nema pretjeranog smisla.

'Unatoč prijelazima na kojima se automatski pojavljuje zeleno svjetlo, još uvijek tražimo pješake da pritisnu tipku jer to pruža i neke druge mogućnosti' kaže Barton i za primjer navodi taktilne oznake na pločniku i zvučne signale koji se aktiviraju samo pritiskom gumba, a koji su velika pomoć u kretanju prometnicama za osobe s oštećenjima vida.

Ubrzavanje zatvaranja dizala

U ostatku svijeta možda ćete još i uspjeti skratiti putovanje dizalom do željenog kata ako pritisnete tipku za zatvaranje vrata, ali u SAD-u za takvo što nemate gotovo nikakve šanse. O funkcionalnosti tipke za zatvaranja vrata dizala brine se čak i zakon, točnije Zakon o Amerikancima s invaliditetom iz 1990. godine, kojim je propisano da vrata dizala moraju ostati dovoljno dugo otvorena kako bi u njega na siguran način mogle ući sve osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću koje koriste kolica ili štake.

Stoga pritiskanje te tipke u SAD-u nema nikakvog smisla, osim ako vrijeme za siguran ukrcaj svih putnika nije isteklo. Postoje iznimke kada ova tipka ipak funkcionira i tamo, a to su hitne situacije u kojima radnici na održavanju dizala, vatrogasci i osoblje hitne pomoći mogu ključem ili posebnim kodom poništiti ovu vremensku odgodu.

U ostatku svijeta, barem što se tiče iskustava najvećeg svjetskog proizvođača dizala, funkcionalnost ove tipke nije uređena zakonom, nego željama naručitelja dizala.

Termostati u hotelskim sobama i uredima

Ne treba biti matematički genij kako bi se shvatilo da ograničavanje temperaturnog raspona raspoloživog korisnicima hotelskih soba ili ureda donosi značajne uštede onima koji račun za grijanje ili hlađenje plaćaju. No za shvaćanje toplinske zagonetke potrebno je ipak malo bolje poznavanje fizike i matematike, jer temperatura zraka na koju utječemo termostatom je samo jedan od čimbenika koji utječu na toplinsku udobnost.

Istraživanje o toplinskoj udobnosti, provedeno u SAD-u, pokazalo je da ljudi zbog doživljaja kontrole temperature prostorija u kojima borave mogu pokazati veću toleranciju na nelagodu. Najzanimljivije od svega, toplinsku udobnost neće doživjeti samo ako prostoriju zagriju ili ohlade na najjače, nego i u slučajevima kad temperaturu prostorije reguliraju placebo termometrima koji uopće nisu spojeni na sustav.

Korisnost nefunkcionalnih tipki

Prema mišljenju psihologinje Langer, placebo tipke pozitivno utječu na naše živote jer nam daju iluziju kontrole, mogućnost da učinimo nešto u situacijama u kojima ništa drugo ne bi imalo smisla. Za tipke na pješačkim prijelazima čak misli kako nas čine sigurnijima, jer nas prisiljavaju da obraćamo veću pozornost na našu okolinu, a njihovo pritiskanje ne iziskuje previše napora.

Za Langer naziv placebo tipke nije prikladan, jer to podrazumijeva da se ljudi koji ih korist ponašaju glupo.

'Skriveno značenje tog pojma je uvjerenje da su ljudi koji pritišću te tipke ludi, jer pritišću nešto što ne služi svojoj svrsi, ludi', kaže Langer i dodaje da one u najmanju ruku služe psihološkoj svrsi koja ponekad stvarno djeluje.