Zapravo i nema neke velike tajne kad je riječ o online pozajmicama. Razvoj novih tehnoloških rješenja, promjene ekonomskih uvjeta, novi stil života koji je snažno prigrlio digitalnu tehnologiju, objašnjavaju sve snažnije prihvaćanje pozajmljivanja novca putem interneta. Sve navedeno neki su od ključnih pokretačkih čimbenika koji su promijenili europsko tržište potrošačkog kreditiranja.

Naime, prema najnovijim podacima nebankarsko kreditiranje postaje sve važniji aspekt poslovanja s potrošačkim kreditima u zemljama Europe. Iako banke i nebankarske financijske institucije imaju sličan tržišni udio, prema izvješću Microcredit regulation in Europe: An overview 2020 66 % manjih zajmova u Europi ostvareno je upravo putem nebankarskih financijskih institucija.

U izvješću se ističe: „Brzi zajmovi stvoreni su za osobe u nepovoljnom položaju i kućanstva s manjim prihodima. Svrha im je poboljšati financijsku i socijalnu uključenost korisnika. --- Mali zajmovi mogu imati neizravne pozitivne utjecaje na integraciju pojedinca na tržište rada, recimo ulaganjem u obrazovanje.“

Osobito nam neobična 2020. godina pokazuje koliko nam znači internet (za online kupnju namirnica, odjeće, obuće, komunikaciju, edukaciju itd.) te da nam može pomoći u situacijama smanjenog društvenog kontakta i kretanja. Stoga ne čudi ako se novac može dobiti „online narudžbom“, da će se sve više ljudi poslužiti internetom u želji da brzo dođu do novca koji im hitno treba.

Koja je svrha za koju Europljani posuđuju novac?

Što se tiče zemalja EU, Finska je zemlja predvodnica u korištenju brzih kredita, kao i u njihovoj zakonskoj regulaciji. Brze pozajmice putem interneta Fincima su jako važne za svakodnevni život te, u pravilu, oni potražuju manje svote novca koje vraćaju već od iduće plaće.

Primjer Velike Britanije: 53 % ispitanih korisnika novac je koristilo za životne troškove (režije, namirnice, stanarinu). Na pitanje smatraju li da su zajmovi poboljšali ili oštetili kvalitetu njihovog života, velika većina Britanaca potvrdila je da čak i ne znaju kako bi drukčije pokrili svoje tekuće troškove bez ovih zajmova te da su oni vrlo korisna i brza pomoć (75 % ih je najmanje još jedanput ponovilo korištenje online brzog zajma).

Klijenti sa slabijim kreditnim rejtingom služe se online pozajmicama

Zaposlenim osobama koje redovito privređuje ili umirovljenicima ni redovita primanja kao ni neblokiran tekući račun često nisu dovoljni da bi im banka odobrila manji kredit jer su svrstani u grupu tzv. subprime klijenata, tj. onih sa slabijim kreditnim rejtingom.

Što u tom trenutku može učiniti subprime klijent koji hitno treba manji iznos novca, primjerice za nenadane financijske poteškoće poput liječničkog pregleda, popravka kućanskog uređaja, popravka automobila s kojim već sutra mora stići na posao ili za plaćanje školarine za nastavak obrazovanja?

Dovoljno je da na svom pametnom telefonu ili nekom drugom digitalnom uređaju povezanom na internet upiše pojam „payday loans“ (zajam, pozajmica, brzi kredit, mikrokredit) i pronaći će ponude raznih nebankarskih institucija.

Ispunjava li klijent uvjete koji su jasno opisani na stranicama nebankarskih zajmodavaca (punoljetnost, neblokiran tekući račun, redovita mjesečna primanja), uz nekoliko fotografija dokumenata i ispunjen online zahtjev, uobičajena praksa je da isplata novca slijedi nekoliko minuta po odobrenju zahtjeva, a cijela priča od podnošenja upita do realizacije može trajati samo jedan dan. Brzina isplate novca u roku jednog dana svakako je jedna od važnih prednosti online pozajmica.

Jasnoća ponude je druga važna prednost. Svaka ozbiljna internetska stranica (ili mobilna aplikacija) s ponudom online zajmova ima kalkulator troškova. Korisnik sam može odabrati željeni iznos i rok povrata koji mu odgovara te tako odmah saznati i trošak naknade za uslugu. Ne smijemo zanemariti kako korisnik ne treba ponuditi niti jamca niti neki drugi oblik garancije da bi ostvario online zajam, što je za mnoge jako važno. Naravno, takvi uvjeti ipak moraju imati i svoju cijenu, no kao što kupac u trgovini sam odlučuje o vrijednosti predmeta ili usluge, tako i korisnik online zajma odlučuje vrijedi li za njega tih 200 eura da bi za mjesec dana vratio, recimo, 230 ili 250 eura (visina naknade ovisi o zajmodavcu i državi).

Opisana filozofija poslovanja novcem, jednostavnost koja se očituje od same predaje do realizacije zahtjeva, uska povezanost s razvojem novih tehnologija i korištenje interneta u svakoj fazi poslovanja, svakim danom povećavaju broj korisnika brzih online zajmova među građanima Europe.

Pomoću brzih online zajmova pojedinac pronalazi rješenje manjeg novčanog problema umjesto da postaje dio društvenog problema – i to je nešto što treba primijetiti.