LAKŠE S GASOM

Za svaku drugu prometnu nesreću kriva prebrza vožnja

21.04.2011 u 12:04

Bionic
Reading

U proteklih nekoliko godina među stradalima u cestovnom prometu u Hrvatskoj u čak 55 posto slučajeva uzrok je bila prevelika brzina, to jest u svakoj drugoj prometnoj nesreći, istaknuto je danas na stručnome skupu o brzini kao čimbeniku rizika u cestovnom prometu, održanom u organizaciji Hrvatskog autokluba (HAK) i Udruge obitelji stradalih u prometu

Govoreći o problemu prevelike brzine u cestovnom prometu, Damir Novak iz HAK-a ključnom je ocijenio potrebu da se brzina nadzire i da se do kraja provode kazne za kršenje prometnih propisa, pri čemu je dodao da su one u Hrvatskoj u samom vrhu u odnosu prema onima u Europskoj uniji.

Predsjednik Udruge obitelji stradalih u prometu Nebojša Čelica istaknuo je da su željeli upozoriti na opasnost od prevelike brzine za sve sudionike cestovnog prometa. Potpuno je pogrešna percepcija da deset kilometara brža vožnja bitno ne povećava opasnost od nesreće i težinu njezinih posljedica, upozorio je Čelica, čija je kći poginula na pješačkom prijelazu zbog nepropisnog obilaženja vozila koje ju je propuštalo.

Dodao je da se udruga kojoj je na čelu zauzima za uvođenje progresivnog kažnjavanja prekršitelja prema njihovim prihodima jer se pokazalo da vozači s većom platnom moći često svjesno i drastično krše ograničenja brzine.

Vodeći inženjer u Državnoj upravi za ceste Kraljevine Norveške Nebojša Doder govorio je o skandinavskoj praksi i iskustvima, pri čemu je upozorio da se najveći broj nesreća dogodio pri tek nešto većoj brzini od dopuštene. Zato je težište stavljeno na edukaciju vozača o opasnostima od prebrze vožnje i fizičkim preprekama koje takvu vožnju sprječavaju, rekao je Doder govoreći o rješenjima za usporavanje prometa u naseljenim mjestima.

Policijske statistike pokazuju da je oko 80 posto prekoračenja dopuštene brzine zabilježeno upravo u naseljenim mjestima u kojima prijeti najveća opasnost od stradavanja ljudi, upozorio je Ivan Matko iz MUP-a.

Odlukom Glavne skupštine Ujedinjenih naroda (UN) ove je godine pokrenuta akcija na svjetskoj razini s ciljem smanjenja broja poginulih u prometu, a u Republici Hrvatskoj Desetljeće aktivnosti za sigurnost u cestovnom prometu od 2011. do 2020. godine.

Na tom je tragu i Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama koji je nedavno prihvatila i hrvatska vlada.

U Hrvatskoj na 100.000 stanovnika na godinu pogine deset osoba. Diljem svijeta u prometnim nesrećama na godinu pogine 1,3 milijuna ljudi, 50 milijuna biva ozlijeđeno, a šteta je 500 milijarda dolara.