roman@tportal.hr 2009 ČLANOVI

Žiri nagrade roman@tportal.hr 2007.

Tportal.hr, utemeljitelj književne nagrade oformio je sedmeročlani žiri kojim predsjeda Miroslav Mićanović, a članovi su još Alida Bremer, Tomislav Brlek, Ana Grbac, Igor Mandić, Jadranka Pintarić i Roman Simić Bodrožić

MIROSLAV MIĆANOVIĆ
Rođen je 15. kolovoza 1960. godine u Brčkom. Živio je u Gunji. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje pjesme, priče i eseje. Tekstovi su mu uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na slovenski, ukrajinski, litvanski, mađarski, poljski, španjolski, njemački i engleski jezik. S H. Pejakovićem sastavio je izbor iz suvremenoga hrvatskog pjesništva 'Les jeunes Croates' (Migrations, Pariz, 1989), s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih 'Strast razlike, tamni zvuk praznine' (Quorum, Zagreb, 1995), a s R. Simićem uredio izbor 'Mlada hrvatska poezija' (Apokalipsa, Ljubljana, 2000). Tekstom 'Čovjek koji je obitelji nosio kruh' sudjelovao je u projektu 'Posao dvanaestorice, romani u nestajanju' (Quorum, Zagreb, 1998). Objavio je pjesmu 'Job' kao zaseban grafički list u dvojezičnom izdanju, u prijevodu D. Karamana na njemački i s grafikom M. Vejzovića. Tijekom 2001, 2002. i 2003. objavljivao je u subotnjem kulturnom prilogu Jutarnjeg lista kolumnu 'Jednosmjerna ulica' te kritičkim tekstovima o suvremenoj hrvatskoj pjesničkoj produkciji pisao u Vjesniku 2005. i 2006. u kolumni 'Utjeha kaosa'. Dobitnik je nagrada Duhovno hrašće za knjigu pjesama 'Zib' 1998. te Fran Galović za knjigu priča 'Trajekt' 2004. Autor je antologije suvremenoga hrvatskoga pjesništva 'Utjeha kaosa' (Zagreb, 2006). Urednik je časopisa Quorum i biblioteka u izdavačkom poduzeću Naklada MD.

ALIDA BREMER
Rođena je 1959. u Splitu. Živi u Münsteru, Njemačka. Studirala je komparatistiku, slavistiku, germanistiku i romanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Prevoditeljica je hrvatske književnosti na njemački jezik, autorica, književna kritičarka, znanstvena suradnica na različitim institutima, sveučilištima i projektima, do 2005. lektorica za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu Justus-Liebig u Giessenu. Do kraja 2006. bila je znanstvena suradnica na Giessener Interdisziplinäre Arbeitsstelle Gender Studies na Sveučilištu Justus-Liebig u Giessenu. Od 2007. ima status slobodne autorice i prevoditeljice u Njemačkoj. Voditeljica je projekta 'Hrvatska kao tematsko težište na Sajmu knjiga u Leipzigu 2008.'

TOMISLAV BRLEK
Rođen je u Zagrebu 1971. godine. Diplomirao je engleski jezik i književnost te španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i zaposlen od 1996. godine, prvo na Odsjeku za anglistiku, a od 2000. na Katedri za opću povijest književnosti Odsjeka za komparativnu književnost. Na istom je fakultetu stekao magisterij i doktorat iz povijesti književnosti. U međunarodnim i domaćim stručnim časopisima objavio je više radova s područja povijesti i teorije književnosti. Član je Hrvatskog društva filmskih kritičara, Društva književnih prevodilaca te predsjednik Hrvatskog semiotičkog društva. Član je uredništva magazina za izvedbene umjetnosti Frakcija te suurednik časopisa za kulturu 15 dana.

ANA GRBAC
Rođena je u Zagrebu 1973. godine. Studirala je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1994. do 1998. kao književna kritičarka i urednica surađuje u redakciji kulture Radija 101. Godine 1998. postaje voditeljicom knjižare Konzor, specijalizirane za literaturu s područja humanističkih znanosti te godinu kasnije preuzima dužnost izvršne urednice u istoimenoj nakladničkoj kući. Godine 2001, nakon odlaska iz nakladničke kuće Konzor, počinje intenzivnije raditi za Treći program Hrvatskoga radija, a od 2002. vanjska je urednica emisije 'Svjetska proza'. Kritike objavljuje od 1994. u kulturnim časopisima (Vijenac, Zor, Zarez, Tema, Čemu, Libra Libera) te internetskim magazinima i portalima (tportal i Fusnota). Posljednju godinu dana radi i na usustavljivanju udruge za sociologiju književnosti.

IGOR MANDIĆ
Rođen je 20. studenog 1939. u Šibeniku. Studij komparativne književnosti završio je 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1966. bio je zaposlen u Vjesniku kao kritičar u dnevnim novinama, kao kolumnist Vjesnika u srijedu te interni recenzent, urednik i autor tekstova u pojedinim Vjesnikovim izdanjima. Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao je u slobodne umjetnike. Bio je glavni urednik Vjesnika (2000). Živi i radi u Zagrebu. Književni je i glazbeni kritičar, esejist, feljtonist, polemičar, novinski komentator (kolumnist) i antologičar. Objavljuje književne kritike, sociokulturološke feljtone, eseje i polemike. Dugogodišnji je suradnik mnogih radio-televizijskih centara. Dobitnik je nagrade A. G. Matoš Matice hrvatske za knjigu kritika 'Književno (st)ratište' (1999), nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo (2005) te nagrade Kiklop na sajmu knjiga Sa(n)jam knjige u Puli za najbolje publicističko djelo 'Sebi pod kožu. Nehotična autobiografija', Profil, Zagreb, 2006.

JADRANKA PINTARIĆ
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U statusu samostalne umjetnice objavljuje književne kritike, eseje i druge tekstove, uređuje biblioteke i pojedinačna izdanja, prevodi s engleskog jezika i surađuje u tiskanim i elektroničkim medijima. Objavila je knjigu odabranih kritika 'U smjeru meridijana' (HFD, 2003), a u pripremi za tisak je zbirka tekstova 'Ogledi o tankoćutnosti'. Književne kritike je od 1987. objavljivala na radiju i televiziji te u novinama, a za književne časopise piše i eseje te kratku prozu. Od 2007. u Hrvatskom društvu pisaca s Jagnom Pogačnik vodi tribine 'Grički dijalog'. Napisala je desetke predgovora za kataloge izložbi, kao i desetke pogovora/predgovora za knjige domaćih i stranih autora. Uredila je nekoliko stotina naslova, biblioteka i pojedinačnih izdanja za nakladničke kuće. Od 1996. do 2000. bila je zaposlena kao glavna urednica Nakladnog zavoda Matice hrvatske. Od 1994. do 1996. radila je kao urednica u nakladničkoj kući Mozaik knjiga. Od 1986. do 1994. radila je kao novinarka i urednica u redakciji kulture Prvog programa Hrvatskog radija. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog novinarskog društva.

ROMAN SIMIĆ BODROŽIĆ
Rođen je 1972. godine u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij komparativne književnosti i španjolskog jezika. Urednik je književnog časopisa Relations i biblioteke Živi jezici – Antologije europske kratke priče, organizator i urednik Festivala europske kratke priče. Kao prozni pisac sudjeluje u projektu balkanskih i nordijskih pisaca SWITCH, 2004. bio je stipendist LCB-a (Literarisches Colloquium Berlin), grada Graza (2003), sudjelovao na predstavljanju mlade hrvatske proze u Beču (2003), na Biennalu mladih umjetnika Mediterana (Rim, 1999), na književnim susretima Dani Andrea Malrauxa (Sarajevo, 2000)... Uvršten je u više pregleda hrvatske proze 90-ih, a priče su mu prevođene na francuski, švedski, slovenski, njemački, poljski, češki, bugarski, litavski, španjolski i engleski. Uredio je (s D. Glamuzinom) panoramu hrvatske erotske priče Libido.hr. Objavio: U trenutku kao u divljini (poezija, druga nagrada Goran za mlade pjesnike, s T. Zajecom i V. Grgurićem, 1996); Mjesto na kojem ćemo provesti noć (priče, 2000); U što se zaljubljujemo (priče, 2005). Knjiga priča 'Mjesto na kojem ćemo provesti noć' prevedena je na poljski (2003) i slovenski (2004). Knjiga 'U što se zaljubljujemo' dobitnica je nagrade Jutarnjeg lista za najbolju domaću proznu knjigu u 2005, u 2007. prevedena je na njemački i objavljena u Srbiji, a početkom 2008. na španjolski i slovenski. Roman Simić Bodrožić zaposlen je kao urednik u izdavačkoj kući Profil International iz Zagreba.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još