roman@tportal.hr 2009 IRENA LUKŠIĆ

'Nebeski biciklisti'

  • Autor: tportal.hr
  • 27.2.2009 10:00:01
  • 26.2.2009 0:00:00

Izdavač: Disput

Roman 'Nebeski biciklisti' Irene Lukšić zamišljen je kao prvi dio buduće trilogije o 60-im godinama prošloga stoljeća. Vremenska okosnica djela je 1967. godina, koja emitira duh sretne socijalističke zemlje, njezinu politiku, zabavu, književnost i začetke tipično zapadnjačkog potrošačkog mentaliteta.

Autorica je glavninu radnje smjestila na šire područje Karlovca, ali ne zbog 'učinka autobiografičnosti', nego zbog činjenice da je to područje desetljećima pa i stoljećima bilo susretište različitih kultura i civilizacija, koje su ponekad, kao u okviru SFRJ, uspješno koegzistirale. U tom industrijskom bazenu doseljenici iz Češke, Slovenije, Mađarske i Njemačke nositelji su znanja i vještina koje su domaćem stanovništvu otvarale 'prozor u Europu'.

Glavni lik je Tea, koja zajedno sa svojim prijateljima iz dvorišta pokušava ostvariti ideju o komercijalnom iskorištavanju ljepota rijeke Mrežnice, ali se već prvoga dana društvo raspada: razmažene sestre Horvatinović, čiji je otac stolnoteniski trener na privremenom radu u inozemstvu, nenajavljeno otputuju na ljetovanje u Split, Natalija, najbolja prijateljica, počinje 'loviti dečke' i razmišljati o udaji, Robertova pak mama počini kazneno djelo, Mirna nosi sjećanje na neugodne susrete s obiteljskim prijateljem pedofilom itd. Tu je i egzaltirana Ljiljana, gimnazijalka koja pokušava uhvatiti lokalnu radijsku zvijezdu. Tea shvaća da se u tom 'općem raspadu sistema' događa nešto čudno, ali ne prepoznaje da je riječ o prijelazu iz djetinjstva u mladost, o odrastanju. Istodobno i odrasli u tom svijetu imaju neke iracionalne probleme: Natalijin otac, primjerice, sekretar je općinske partijske organizacije i zavidan je Teinom ocu koji kao 'tvornički kadar' boravi na Brijunima i iz prve ruke saznaje detalje iz života druga Tita i drugarice Jovanke, kao i prave razloge smjene Aleksandra Rankovića, rata na Bliskom Istoku itd…

Priču o ljetu 1967. prati nekoliko naracijskih tokova o tipičnim obiteljima iz vremena socijalizma te mnoštvo isječaka iz novina, radijskih i televizijskih emisija koji zaokružuju duh jednog zanimljivog doba. Tako ćemo naći ulomke iz vijesti o pokretu nesvrstanih, savjete o modi i intimnom životu iz Plavog vjesnika, riječi najvećih pop hitova, kuhinjske recepte, izvješća o gostovanjima svjetskih zvijezda, filmske plakate, dijaloge iz popularnih televizijskih emisija. Osim fiktivnih likova – u pripovjedno tkivo upletene su i stvarne osobe: Stanko Lasić i njegov otac Franjo, Nikica Petrak i njegov djed doktor Longhino, utemeljitelj Pamučne industrije Josef Jerusalem, Arsen Dedić, The Shadows, Delfini, Grupa 220, pisci, političari itd.

Roman 'Nebeski biciklisti' autobiografija je ponajprije 'zlatnog doba' naše novije povijesti, doba kad smo u zajednici jugoslavenskih država 'vježbali Europu'. Naslov dolazi kao metafora i dio je sanjarenja o 'sjajnoj budućnosti' jedne od junakinja romana. Na kraju ovog spleta priča o neobičnim sudbinama, sretnoj multikulturalnosti i izuzetnoj ljudskoj toplini čitatelj stječe dojam da sve može početi ispočetka kao u 'najboljem od mogućih svjetova', međutim, ponuđeni kraj teksta intrigantna je slutnja nekog drugog životnoga tijeka, nastavka 'zlatnih šezdesetih'.

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavila je romane 'Konačište vlakopratnog osoblja', 'Zrcalo', 'Traženje žlice', 'Povratak slomljene strijele', i 'Pismo iz Sankt Peterburga'. Pripovijetke je sabrala pod naslovima 'Sedam priča ili jedan život', 'Noći u bijelom satenu', 'Sjajna zvijezda Rovinja', 'Krvavi mjesec nad Pompejima', i 'Tajni život laponske princeze'. Neke pripovijetke  objavila je i na engleskom, njemačkom, slovenskom i turskom. Zastupljena u antologijama. Oglede o svakodnevnom životu objavila u knjizi 'Katalog važnih stvari'. Piše i TV te radio drame. S ruskoga prevodi prozu (Aksjonov, Berberova, Bunin, Jerofejev, Harms, Zoščenko, Pelevin, Aleškovski, Tokareva, Družnikov, Čehov, Gazdanov, Platonov, Stogoff, Vojnovič i dr.) i poeziju (Brodski, Tjomkina itd.). Više ...


Blog Irene Lukšić


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još