Kulturmiks MUZEJ BEZ ZEMLJE

Hoće li Titov Plavi vlak izgubiti svoj peron?

Ne uključe li se zagrebačke gradske vlasti i državne institucije u rješavanje smještaja Hrvatskog željezničkog muzeja, upitno je gdje će, uz brojne vrijedne eksponate industrijske baštine, biti udomljena lokomotiva Plavog vlaka kojim su iz Ljubljane 1980. prevezeni posmrtni ostaci predsjednika SFRJ-a Josipa Broza Tita

Hrvatski željeznički muzej uputio je javni apel kojim od Grada Zagreba i državnih vlasti traži pronalaženje smještaja za muzej i njegov postav stvaran 18 godina. HŽM je smješten u dijelu kompleksa TŽV Gredelj u zagrebačkom Trnju, a od 2006. nema riješeno pitanje budućeg smještaja jer je cjelokupno zemljište prodano Gradu Zagrebu. Vodstvu muzeja Ministarstvo kulture i Grad Zagreb obećali su da će muzej biti smješten u zaštićenoj radionici za održavanje vagona, no kako to u Hrvatskoj obično biva, obećanja prečesto ostaju ludom radovanja.

Naime, prema riječima ravnateljice HŽM-a Helene Bunijevac, do kraja 2009. proizvodnja Gredelja iz tvorničkog kompleksa u Trnju premjestit će se na novu lokaciju u Vukomercu, i bit će pokrenuta reurbanizacija tvorničkog prostora. Stoga je upitno kakvi su planovi novoga vlasnika zemljišta, a samim time upitna je i sudbina muzeja s vrijednom povijesnom baštinom.

U razgovoru za tportal ravnateljica Bunijevac ističe da su se za obraćanje gradskim i državnim institucijama odlučili ubrzo nakon što je Duško Ljuština predstavio donošenje strategije desetogodišnjeg kulturnog razvoja Zagreba, a u kojoj nije bilo ni spomena o Hrvatskom željezničkom muzeju.

Činjenica je da je HŽM dosad bio pod isključivim financiranjem i upravljanjem Hrvatskih željeznica, no isto tako imali su i imaju obaveze prema državnim institucijama, na koncu i prema grupama posjetitelja koje su dolazile u muzej.

Kako ističe Bunijevac, upitno je koliko će HŽ dalje financirati muzej, pa održivost ovog zanimljivog projekta ostaje neriješena. Spomenimo da je HŽM jedini u RH koji je sve svoje eksponate - stotinjak željezničkih vozila, od kojih 36 parnih lokomotiva, zbirke tehničke dokumentacije i nacrta - dobio vrlo jednostavno preuzevši i restauriravši imovinu HŽ-a bez financiranja države ili Grada.

Entuzijastički rad ljudi iz HŽM-a očigledno ne dira previše gradske i državne oce, unatoč tomu što su u svijetu tehnički muzeji doživjeli bum, posebno u današnje vrijeme vrtoglavog tehničkog i tehnološkog razvoja kad je vidjeti parnu lokomotivu zaista turistička atrakcija. Isto bi mogla postati i lokomotiva Plavog vlaka koji je koristio Tito, a u kojem je prevezeno nekoliko desetaka svjetskih državnika. Ona nije restaurirana, no mnogi će se složiti da bi izlaganje tog luksuzno opremljenog prijevoznog sredstva izazvalo velik interes.

'Iduće godine bit će 150. obljetnica postojanja željeznice na ovim prostorima i pitam se hoćemo li je obilježiti rušenjem Gredelja', zaključuje ravnateljica HŽM-a.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još