Kulturmiks KLJUČNI UMJETNIK 20. ST.

Otvorena retrospektivna izložba Marijana Trepšea

Retrospektivna izložba slika Marijana Trepšea, prva koja u cijelosti prikazuje bogati opus tog istaknutog hrvatskog umjetnika i na kojoj je gotovo više od pola izloženih djela prvi put predstavljeno hrvatskoj javnosti, otvorena je u nedjelju u Umjetničkom paviljonu

Izloženo je oko 170 djela različitih tehnika iz svih faza umjetnikovog stvaralaštva, ulja na platnu, akvareli, bakropisi, crteži, litografije i karikature s prepoznatljivim umjetnikovim temama, portretima, pejsažima, mrtvom prirodom, aktovima.

Tom izložbom zaokružuje se predstavljanje 'praške četvorice' kojima je Trepše pripadao. U proteklih dvadesetak godina Umjetnički paviljon u Zagrebu je putem retrospektiva revalorizirao i stvaralaštvo ostale trojice iz te umjetničke grupe, Vladimira Varlaja, Vilka Gecana i Milivoja Uzelca, a prije tri godine obrađen je i Proljetni salon, u okviru kojega su se oni formirali.

Djela za izložbu prikupljena su iz više od četrdeset privatnih zbirki, te mnogih hrvatskih muzeja i galerija, velikim dijelom iz Moderne galerije. Na retrospektivu su uvršteni, među ostalim, Trepšeovo ulje na platnu 'Maslinik' (1919.), koje je obilježilo početak njegova praškoga školovanja i uvođenje teme sezanizma u hrvatsko slikarstvo, te autorova antologijska slika, akvarel 'Golgota' (1920.), u kojoj se osjeća jaka prisutnost njegova mladenačkog uzora Miroslava Kraljevića.

Ravnatelj Umjetničkoga paviljona Radovan Vuković je rekao kako izložba predstavlja ključno razdoblje hrvatske umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, kraj dvadesetih i početak tridesetih godina, podsjetivši da je to prva Trepšeova retrospektiva nakon gotovo 35 godina.

Zvonimir Maković, autor predgovora u katalogu i izbora djela za retrospektivu, istaknuo je da su mu se u pripremi izložbe otvorile nove smjernice za buduće projekte kojima će se podrobnije obraditi to važno razdoblje hrvatske umjetnosti, ekspresionizam i 'praška četvorica'.

Po njegovim riječima, od prvih djela iz 1918. do onih koje je do 1928. predstavljao na Proljetnim salonima, Trepše je ostavio velik i bitan pečat, a nakon 1930. djelo mu najčešće nema tu snagu i inventivnost. Izbor slika za retrospektivu bio je vrlo reduktivan i njime se nastojalo pokazati Trepševo djelo, koliko u njegovoj posebnosti, toliko i u pripadnosti zajedničkome idiomu generacije s kojom se formirao i kojoj je pripadao, ustvrdio je Maković.

Otvorivši izložbu u ime Ministarstva kulture, upraviteljica Uprave Branka Šulc rekla je kako se tom problematskom izložbom predstavlja jedno od značajnijih razdoblja prvih nekoliko desetljeća 20. stoljeća, pohvalivši što se, velikim dijelom prvi put, podastire bogata hrvatska kulturna baština koja se čuva u privatnim i muzejskim zbirkama.

Marijan Trepše
(Zagreb, 1897–1964) jedan je od ključnih autora hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća, a osim po slikama ostao je zapamćen po grafičkome opusu, vitrajima i kazališnoj scenografiji - mirovinu je dočekao kao scenograf zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta.

Izložba u Umjetničkog paviljonu, čiji likovni postav potpisuje arhitekt Oleg Hržić, bit će otvorena do 30. siječnja iduće godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još