Kulturmiks PALAČO MOJA, PREĐI NA DRUGOGA

U Splitu ignoriraju baštinu UNESCO-a

Obaveza Splita, čija je povijesna jezgra dio UNESCO-ve baštine, jest to da mora imati razrađen plan upravljanja tim dijelom svjetske baštine. No ni na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća Splita nije zaključeno ništa novo što bi koristilo gradu, a postojeći plan i dalje mnogi spominju u kontekstu zadovoljavanja zakonske obaveze. Za komentar kontroverznog dokumenta upitali smo splitskog sociologa Mirka Petrića

Plan upravljanja povijesnom jezgrom grada Splita naručen je izravnom pogodbom s arhitektom iz Izraela Giora Solarom u kolovozu 2007. i plaćen gotovo milijun kuna. Ugovor je sklopio tadašnji gradonačelnik Ivan Kuret (HDZ). Prema riječima današnjeg dogradonačelnika Jure Šundova (HGS) Solara je plan isporučio 2008. godine, a otad je kod konzervatora koji su ga proučavali i davali na njega primjedbe.

Debakl denacionalizacije

Najvredniji objekti u starom Splitu na atraktivnom lokacijama su preprodani, a grad i država nisu u tome sudjelovali zbog loše provedene denacionalizacije. Time se umanjuje mogućnost kontrole, a drastična posljedica takve prakse je avetinjski prazna povijesna jezgra Dubrovnika izvan sezone. 

Ono što se do sada moglo čuti i doznati o planu je impresija da se radi o uopćenom projektu koji je naručen da se zadovolji zakonska forma. Obaveza Splita, čija je povijesna jezgra dio UNESCO-ve baštine je da mora imati razrađen plan upravljanja tim dijelom svjetske baštine.

Osim potpuno nezainteresiranih stranaka SDP-a i HDZ-a, ni Kerumova stranka HGS nije pokazala pretjeran interes za tu temu, a gradonačelnik je izjavio da su pitanje plana naslijedili od prethodne vlasti i da je novac potrošen bez nekog vidljivog rezultata.

Za komentar smo pitali splitskog sociologa Mirka Petrića, istaknutog kritičara dosadašnje prakse upravljanja splitskom baštinom.

'Plan upravljanja povijesnom jezgrom grada Splita koji sam imao prilike dobiti na uvid od jednog gradskog vijećnika korak je natrag u odnosu na prethodne zamisli o tome kakvu bi ulogu Dioklecijanova palača trebala igrati u životu grada Splita', rekao je Petrić koji je kritizirao i rad nekadašnjeg voditelja Službe za staru gradsku jezgru Duška Marasovića.

'Posljednjih godina svog mandata on je vodio prema komercijalizaciji, pa i njegovu povređivanju planiranom neprimjerenom gradnjom. Marasović se u najmanju ruku služio naučenim frazama o tome što Palača znači za život grada, kao i spoznajom da je upravo kontinuitet svakodnevnog života na njezinu prostoru jedna od njezinih najvećih vrijednosti.

U novom planu nema makar ni formalne rasprave o takvim temama. Načelno se spominju različiti 'interesenti' te potreba 'pomirivanja' njihovih interesa, a Palači se prilazi kao svojevrsnoj kombinaciji arheologije i mehanizma za izvlačenje financijske koristi. Grad, građani, uloga kulturne politike i urbanog planiranja uopće se ne spominju, a kamoli opsežnije tematiziraju', izjavio je Pertić i zapitao se zašto se uopće posegnulo za ovakvim načinom izrade plana, koji na koncu nije donio potrebna rješenja.

'Utrošeni novac je, smatram, bilo znatno korisnije upotrijebiti za razvijanje lokalnog kapaciteta za nošenje s problemima upravljanja ovim vrijednim prostorom u suvremenim uvjetima, ali još više za procjenu današnje uloge i konceptualizaciju buduće uloge Palače u funkciji urbanog i kulturnog razvoja grada', zaključio je Mirko Petrić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još