Kulturmiks IZLOŽBA CRTEŽA

Kinertovi aktovi u salonu Izidor Kršnjavi

U Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi Škole primijenjene umjetnosti i dizajna otvorena je izložba pod nazivom 'Albert Kinert, crteži 1939.-1945.'

Riječ je o 30-ak crteža što ih je vodeći hrvatski crtač i grafičar posvetio muškim i ženskim aktovima, modelima, a među njima je i nekoliko crteža mesara, portreta Kinertovih kolega i prijatelja poput Krste Hegedušića i Ante Kaštelančića te jedan Kinertov autoportret iz 1940. godine.

Crteži su na papiru rađeni trskom i sepijom. Predstavljajući ovaj dio Kinertova opusa povjesničar umjetnosti Vladimir Rismondo ml. ističe kako su ova djela crteži vrhunskih umjetničkih i estetskih vrijednosti.

'Zajedničko obilježje svih ovih crteža je krajnja reduciranost. Na njima nema više ničega od onog nužnog odnosno postojećeg motiva i konture neopterećene strukturom. Na poseban način predstavljaju Kinertovu brzinu i crtački nerv. Sposobnost gradnje takvih pojava na razini crteža ostala je svojinom rijetkih majstora i njihove dijabolične sposobnosti da nacrtaju jedan jedini oblik, da pruže jednu i samo jednu informaciju, a da pri tom u svemu tome zatoče cjelinu prostora', ustvrdio je Rismondo.

Albert Kinert rođen je u Vinkovcima 1919. Godine 1939. upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija profesori su mu bili Omer Mujadžić, Krsto Hegedušić, Marino Tartaglia, Ljubo Babić i Tomislav Krizman. Objavio je mapu s 40 litografija 1943. godine za koju mu je predgovor napisao Ljubo Babić. Dvije godine kasnije završio je studij, živio je od crtanja ilustracija i opreme knjiga. Godine 1947. predložen je i izabran za asistenta na ALU u Zagrebu te je nakon tri mjeseca podnio ostavku na to mjesto. Iste godine Petar Lubarda poziva ga u Umjetničku akademiju na Cetinje i u nemogućnosti rješenja stambenog pitanja Kinert se nakon desetak dana vraća u Zagreb gdje unatoč pozivu Krste Hegedušića da bude suradnikom njegove majstorske radionice ostaje samostalnim umjetnikom. U to vrijeme bio je plodan ilustrator, a izlaže na prvoj izložbi grupe Mart 1957., a zatim s Pricom, Murtićem, Reiserom, Piceljem, Bakićem, Radovanijem i Džamonjom osniva grupu Zagreb 58.

Sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća zapošljava se na Školi za primijenjenu umjetnost u Zagrebu, a početkom 60-ih izabran je za docenta na ALU u Zagrebu, potom za redovitog profesora da bi 1984. otišao u mirovinu. Kinert umire u Zagrebu 1987. Autor je i nekoliko zbirki pjesama, izlagao je na 36 samostalnih i na više od 200 skupnih izložbi te je objavio sedam grafičkih mapa za koje je dobio brojna priznanja i nagrade. O njegovom su dijelu objavljena dva monografska rada. Izložba će ostati otvorena do 31. ožujka.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još