Ciklus je nastao tijekom 2009. godine, istaknula je autorica teksta u katalogu izložbe, viša kustosica Klovićevih dvora Ana Medić.

Medić, uz ostalo, navodi kako se Boris Bućan u umjetnosti pojavio u vrijeme visokog modernizma, kada je umjetnost svoju utopijsku ulogu privela kraju i našla se usred novoga ideološkog konteksta - posmodernističkoga promišljanja nove pozicije uloge i karaktera, umjetnosti i novih medija.

Kasnih 60-ih godina 20. st. Boris Bućan je student na zagrebačkog Likovnoj akademiji i u to ga vrijeme umjetnički usmjeravaju pop-artistički postupci i iskustvo rada unutar intevencionističkih akcija post-koncentualnog razdoblja, naznačujući njegov instinkt za traženjem vlastitog umjetničkog jezika, iskorakom, prekoračenjem uspostavljene mjere, izvanmedijskih i eventualnih drugih ograničenja u umjetničkom radu.

Ovim recentnim ciklusom 'Žena na mjesečini' Bućan ponovno 'izmiče', nudeći posredovanje koncepta kao teme. Njegov senzibilitet naglašene individualnosti, kritička nezainteresiranost za prevladavajuće svjetonazorske paradigme umjetnički je kod koji nudi kreativne mjene razine i razmjere vizualnih iskaza, istaknula je viša kustosica Ana Medić..

Bućan u ovom ciklusu ostaje izvan apstraktnih vizualnih shema, ali ne i apstraktnoga karaktera djela poštujući dvodimenzionalnost, ocijenila je.

Povjesničarka umjetnosti Leonida Kovač u katalogu izložbe pak naglašava kako se Bućanovi radovi s narativnom strukturom stalno suočavaju s pragovima percepcije. Po njezinoj prosudbi, crtanje i slikanje u ovim radovima doslovce postoji kao tjelesni čin, pojam postojanja artikuliran odnosom pikturalnog i lingvističkog motiva.

Bućanova izložba ostaje otvorena do 30. travnja.