Kulturmiks NOVI ŽIVOT KRAPINSKOG PRAČOVJEKA

Betonska neandertalska špilja kao atraktivni muzej

Nadomak svjetski poznatog nalazišta pračovjeka na brdu Hušnjakovo u Krapini krajem veljače otvara se Muzej krapinskih neandertalaca, atraktivno projektiran kao poluspilja i autentično obitavalište krapinskih praljudi

Na mjestu na kojem je potkraj 19. stoljeća Dragutin Gorjanović Kramberger vršio geološka i paleontološka istraživanja krapinskih praljudi izgrađena je suvremena interpretacija poluspilje neandertalaca. Ukopan u stijenu, novi krapinski muzej gotovo je neprimjetan iz šumovitog parka.

Prolaskom kroz staklena vrata otvara se potpuno novi svijet i najsuvremenija znanstvena interpretacija života i običaja praljudi koji su na brdašcu Hušnjakovo obitavali prije 130 tisuća godina. Moderna arhitektura i multimedijalna prezentacija sadržaja zamjenjuju stari Muzej evolucije, a prema autorskoj koncepciji Jakova Radovčića, koautora i starog postava te arhitekta Željka Kovačića, u novom muzeju praljudi su prikazani kao mnogo humanija i blaža bića no što se donedavno vjerovalo da su bili.

Ulaskom u poluspilju šetnja započinje gledanjem igrano-dokumentarnog filma o životu neandertalaca, a potom slijedi upoznavanje s Krapinom i istraživanjima lokaliteta na kojem je izgrađen Muzej. Kronološki slijedi prikaz Zemljine evolucije, kozmičke, kemijske i organske.

Najatraktivniji dio postava čine hiperrealističke skulpture neandertalaca koje je napravila francuska kiparica Elisabeth Daynès. Neandertalci su prikazani u životnim situacijama i običajima koje su tada prakticirali. Kao ekskluzivu krapinskog muzeja autor Jakov Radovčić istaknuo je prvu rekonstrukciju ardipitekusa u svijetu, napravljenu prema rezultatima posljednjih istraživanja.

Najveću pažnju budućih posjetitelja zasigurno će izazvati interaktivni dijelovi postava, poput instalacije na kojoj je moguće vidjeti dijagnostiku neandertalaca. Doticanjem određenog dijela tijela, na ekranu osjetljivom na dodir prati se priča o, primjerice, čeljusti ili lubanji krapinskog pračovjeka. Već na drugom eksponatu posjetitelji će doći najbliže odgovoru na kontroverzno pitanje koliko sličnosti imaju s neandertalcima, a to je moguće doznati usporedbom svog odraza u zrcalu postavljenom uz rekonstrukciju tijela praljudi.

Vrlo atraktivna je i interaktivno postavljena ledena površina koja počinje pucati u trenutku kad se njom krećete. Stvara se dojam straha i mogućnosti propadanja kroz sve veće rupe u virtualnom zaleđenom jezeru. Pred sam izlazak iz muzeja posjetitelji će na ekranima moći napraviti svoj suvenir i to tako da će odabrati lik neandertalca i na njega montirati svoju fotografiju.

Izlaz iz muzeja tek je ulaz na šetnicu već postojećeg parka na Hušnjakovu na kojem je rekonstruiran život pećinskih ljudi. Autori muzeja Radovčić i Kovačić ističu da je ideja za dalje napraviti i novi prapovijesni park tako da bi posjetitelji, koje očekuju iz cijelog svijeta s obzirom na odličnu lokaciju muzeja smještenog dvadesetak kilometara od slovenske granice, mogli još vjernije ući u svijet praljudi.

Do tada znatiželjnike će zadovoljiti imitacija polušpilje koja se prostire na oko 1200 kvadratnih metara, za čiju izgradnju i opremanje je tokom deset godina potrošeno oko 60 milijuna kuna, istaknula je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan. Vlasta Krklec koja već godinama vodi Muzej evolucije i nalazište pračovjeka Hušnjakovo istaknula je da, poučeni strkom i gužvom pri otvaranju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, s mnogo opreza pripremaju otvaranje ovog krapinskog hit odredišta. Ulaznice će koštati 50 kuna za odrasle, a 25 za studente, djecu i umirovljenike.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još