Kulturmiks KULTURNA 2009. U HRVATSKOJ

Dok je infrastrukture, bit će i kulture

  • Autor: M. Pavliša
  • 29.12.2009 11:23:53
  • 29.12.2009 7:00:00

U našem izboru događaja koji su obilježili kulturnu godinu u Hrvatskoj značajno mjesto pripalo je otvaranjima novih prostora poput MSU-a, Plesnog centra ili prostora za nezavisne produkcije, što je nagovijestilo življu i zanimljiviju atmosferu kulturne scene u predstojećem razdoblju

Ako ima prostora za kulturu, bit će i kulture same, teza je koja ide u korist državnim institucijama, najvećim financijerima kulture. Premda protiv njih nerijetko grintaju i sami kulturnjaci, činjenica je da se proračunskim dotacijama u Hrvatskoj tek postižu preduvjeti koji im omogućuju adekvatne prostore za rad.

Tome u prilog govori i kontekst u kojem je otvoren Muzej suvremene umjetnosti. Kapitalni projekt hrvatske kulture dovršen je nakon višegodišnjeg prepucavanja na relaciji Grad Zagreb – Ministarstvo kulture, nakon svađi oko postava i konačnog određivanja kustosa, nakon odugovlačenja, prebacivanja odgovornosti i prisvajanja zasluga - i to u potpuno svečarskom raspoloženju. Gotovo nitko se nije javio da ozbiljnije kritizira ili pohvali postav, prešućena su i ostala opravdana tuženja umjetnika koji nisu dobili pozivnice na svečano otvaranje, građana koji su satima na kiši čekali da bi među prvima prošetali Muzejom, na koncu, potpuno je izostala kritika propalog spektakla otvaranja.

Bilo je bitno da vrpca bude prerezana, a euforija stvorena oko otvaranja MSU-a nemjerljiva je s bilo kojim događanjem u hrvatskoj kulturi od osamostaljenja zemlje. Danas se čeka dogovor Grada Zagreba i Ministarstva kulture oko podjele osnivačkih prava na Muzej (koji su zajedno financirali), a konačna odluka zasigurno će imati velik utjecaj i na kvalitetu budućih zbivanja u Muzeju s obzirom da predviđeni godišnji troškovi iznose oko 10 milijuna kuna. Zasad doista ohrabrujuće zvuči podatak da je Muzej u prvih deset dana od otvaranja posjetilo 70 tisuća ljudi.

3LHD
Zagrebački plesni centar otvoren je u prostoru nekadašnjeg kina Lika
Otvaranje Zagrebačkog plesnog centra također je probilo predviđene rokove, a njegovu puštanju u rad pridonijela je ranija akcija Odbrojavanje, kojom je skupina plesnih umjetnika vršila pritisak na gradske vlasti da obnavljanje nekadašnjeg kina Lika u Ilici bude dovršeno.

Sve življa plesna scena Hrvatske dobila je prvi prostor namijenjen suvremenom plesu, a centar koji je projektirao studio 3LHD danas radi punom parom donoseći nekoliko premijera na mjesec.

Na samom kraju kalendarske godine, 29. prosinca, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski nastupom Inve Mule i Tomislava Mužeka proslavlja svoj 36. rođendan. Iza Lisinskog je godina preuređenja, micanja azbesta i požar koji srećom nije odgodio najavljena događanja, a svakako se ističe izniman uspjeh HD prijenosa opera iz Metropolitana koji su privukli i po tisuću posjetitelja. Potaknut i tim uspjehom, ravnatelj Lisinskog Dražen Siriščević za iduću je godinu najavio gostovanja opernih zvijezda na zagrebačkoj pozornici.

Uz brojna otvorena multipleks kina diljem Hrvatske, Zagreb je dobio specijalizirano kino za prikazivanje dokumentarnih filmova, prvo takvo u regiji.

Dokukino Croatia u Katančićevoj ulici iz tjedna u tjedan donosi program koji je, da parafraziramo naslov knjige filmskih kritika Mime Simić, otporan na Hollywood, kao uostalom i onaj zagrebačkog kina Europa, Tuškanca ili riječkog Art-kina Croatia, što bitno mijenja atmosferu od prije nekoliko godina, kada su kinodvorane zatvarane širom zemlje.

dokukino.net
Četrdesetak udobnih fotelja Dokukina raj je za filmoljupce
Grad Zagreb napokon je uvažio zahtjeve nezavisne kulturne scene, tako da su u 2009. godini u potpunosti zaživjele aktivnosti u napuštenoj tvornici Medika koju je na korištenje dobila udruga Attack. Iako to nije dugoročno rješenje, jer je u Pierrotijevoj najavljeno građenje kongresnog centra, zasad je Medika, uz tvornicu Jedinstvo i kino Mosor u Zvonimirovoj, generator zanimljivih nezavisnih i neprofitabilnih programa, često puta promišljenijih od sadržaja koji dobivaju izdašne potpore institucija.

Upravo zbog nedostatka novca ovog prosinca umalo je otkazan jubilarni 15. sajam knjiga u Puli. Unatoč lanjskim peripetijama oko hita godine, koji je ukidanjem Kiklopa u toj kategoriji uskraćen starleti Nives Celzijus za knjigu 'Gola istina', pa i ovogodišnjih optužbi izdavačke kuće Disput upućenih Sajmu zbog netransparentnog sustava glasanja, pulski Sa(n)jam knjige, uz Interliber, ima značajnu ulogu u promicanju knjiga i čitanja u Hrvatskoj. U zadnji čas namaknut je novac, a uprava Sajma najavila je pregovore s Istarskom županijom i gradom Pulom o restrukturiranju i sklapanju sporazuma o ulasku u javno-privatno partnerstvo, što će, realizira li se dogodine, biti prvi takav oblik suradnje u kulturi u Hrvatskoj.

Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Hrvatska enciklopedija dovršena je nakon desetljeća rada
Među događaje godine ulazi i izdavanje posljednjeg, jedanaestog sveska Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, čime je završen projekt započet 1999. godine. Oko deset tisuća stranica i sedamdesetak tisuća članaka, prema riječima glavnog ravnatelja LZ-a Vlahe Bogišića, označilo je rušenje loše karme da nijedna hrvatska enciklopedija ne može doći do završnog sveska. U današnje doba, kad smo pretrpani neprovjerenim informacijama i kad se Wikipedija uzima kao relevantan izvor, Enciklopedija koja košta 3.700 kuna trebala bi predstavljati pregledan, pouzdan, točan i vjerodostojan izvor informacija.

Godina za nama ostat će zapamćena i po skandaloznim događanjima u Matici hrvatskoj, instituciji koja se voli nazivati nezaobilaznim, ponegdje i jedinim nositeljem kulturnog života. Ostavka povjesničarke umjetnosti Željke Čorak na mjesto u Glavnom odboru Matice inicirana je neslaganjem s uređivačkom politikom u Vijencu koji je, uz potporu državnih 700 tisuća kuna, donedavni glavni urednik Andrija Tunjić srozao na politikantsko glasilo rigidne desnice. Prevoditelj Dinko Telećan javno je otkazao pretplatu na list, obrazloživši da ne želi novine u kojima se Thompson uspoređuje s Vladom Gotovcem, a previranja u Matici kulminirala su smjenom Dubravka Jelčića s mjesta glavnog urednika edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Predsjednik Matice Igor Zidić otkazao mu je suradnju nakon što je, među ostalim, otkrio da je trošak izdavanja deset knjiga iz edicije tokom dvije godine iznosio 2.300.000 kuna.



Pročitajte još:

Najbolje knjige po izboru kulturnjaka i Pregled kazališne godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još