Kulturmiks FILMSKA KRITIKA: MLADI MJESEC

Povratak u zonu sumraka

  • Autor: Mima Simić
  • 15.9.2010 11:38:32
  • 14.12.2009 10:20:03

O čemu se u sagi Sumrak zapravo radi? Koje suvremene (tinejdžerske, društvene) strahove i vrijednosti ova saga odražava i/ili perpetuira i što njezina popularnost govori o svijetu koji nastavamo?

Nećemo obznaniti ništa novo ustvrdimo li da su vampiri od samih im početaka (tj. od 19. st., kad se porađaju u književnosti) služili kao metafora i lokus projekcije društvenih strahova, ponajviše onih vezanih uz (potisnutu) seksualnost, dekadenciju, smrt. Lik vampira i suvremena teorija tumači kao figuru koja na sebe preuzima simboličku težinu metafore za aktualne društvene preokupacije/'boljke'. (HBO-ova serija True Blood čak i (auto)ironijski prisvaja dio diskurza queer teorije izravno povezujući vampirsku Drugost s homoseksualnošću – tako se, primjerice, unutar serije aktivisti za prava vampira zalažu za 'izlazak iz lijesa', tj. autanje, a nevampirsku populaciju pogrdno krste 'breatherima' - oni koji dišu, što je izravna preslika 'breedera', gej slenga za heteroseksualce, tj. one koji se razmnožavaju).

Ovaj primjer kreativne interakcije teorije medija i medijskih praksi svakako je fascinantna tekovina komercijalnog postmodernizma, no teško da ga možemo nazvati istinski subverzivnim jer su takva čitanja još uvijek dostupna samo onima koji sleng (teorijski i/ili onaj homo-supkulture) razumiju ili za nj uopće mare.

Pretpostavimo li u skladu s time da dominantni dio gledateljskog (ženskog, tinejdžerskog) tijela ipak nije upoznat s teorijsko-interpretativnim korpusom o vampirima, kao i to da ih u školi ne podučavaju iščitavanju svijeta (medijskih tekstova), potreba da se zona Sumraka bar donekle rasvijetli postaje razvidna.

O čemu se tu 'zapravo' radi? Koje suvremene (tinejdžerske, društvene) strahove i vrijednosti ova saga odražava i/ili perpetuira i što njezina popularnost govori o svijetu koji nastavamo?

Protagonisti su Sumračne sage i suvremena verzija Romea i Julije (koji Mladi mjesec i izravno citira) Bella i Edward, ljepotica i zvijer. Bellina je ljepota u njezinoj prirodnosti, ona je 'djevojka iz susjedstva', nimalo izazovnog stila odijevanja, nesklona šminki koja znači (auto)seksualizaciju; Edward je pak nježna, brižna i strogo samokontrolirana zvjerka, vampir-vegetarijanac (premda teško da kvartovska fauna cijeni tu njegovu etičku dimenziju).

Edwardovu 'drugačijost', naravno, lako je prevesti u bilo koju drugu Drugost – etničku, rasnu, religijsku… No možda se najbolje uklapa upravo ona s početka teksta, najstravičnija vjerska drugost u Americi danas: islam. Edwardov 'klan' je prijetnja postojećem društvu/poretku i kao takav biva simbolički izopćen (iako su nominalno, kao i u Americi, uostalom, pripušteni u institucije/školu). Culleni su, valja naglasiti, tek izuzetak koji potvrđuje pravilo – dokazuje to drugi vampirski klan koji jesu ubojice/teroristi – jer im je to u vampirskoj prirodi.

Što se događa kad se musliman Edward zaljubi u kršćanku Bellu? Kao prvo, usprkos snažnoj privlačnosti, ne smije biti seksa prije braka – tenzija seksualne (ne)konzumacije ono je što prvi dio Sage drži na okupu. (Potkraj drugog dijela vampir Edward napokon je prosi (!), što znači da prvi koitalni kontakt ovim tempom možemo očekivati negdje sredinom tridesetsedmog nastavka.) Nadalje, da bi mogli biti zajedno, Bella je ta koja se mora promijeniti; Edwardova je vjera nepromjenjiva, urezana mu je u DNK. Oba preduvjeta ljubavne veze nedvojbeno su izrazito konzervativna – savršeno odražavajući recentne američke studije tinejdžerskih seksualnih praksi koje upućuju na retradicionalizaciju – povratak 'iskonskim' vrijednostima, poput predbračne seksualne apstinencije.

Ideologiju 'oprirodnjavanja' konzervativnih vrijednosti vizualno osnažuje kako geografski kontekst (zelenilo nepreglednih šuma, voda, nevina/nekultivirana priroda), tako i već spomenut 'prirodni' izgled protagonistice Belle.

Naravno, ovdje se nameće pitanje što je nama naša borba dala ako ostvarenje ultimativne ženske teen fantazije o romantičnom (samo)ispunjenju podrazumijeva potpuno preobraćenje, prelazak na drugu stranu, žrtvovanje vlastitog identiteta (ljudskosti) zbog 'ljubavi'.

Jedina feministička tekovina koja je pritom 'preživjela' sumračni backlash jest ona odabira partnera: između nabildanog, testosteronom napucanog 'vukodlaka' Jacoba, pripadnika agresivnog klana čiji članovi ne mogu kontrolirati svoju snagu/'muškost' (što se znade odraziti na licima njihovih partnerica) i bljedolikog, pomalo feminiziranog Edwarda, Bella bira potonjega – potvrđujući ono što znademo još otkad je Brad Pitt ustoličen na tronu holivudskog seksipila: moderni muškarac, bio muslić, queer il' vampir – mora biti spreman prihvatiti žensku emancipaciju!
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još