BALET U MUZEJU

Artefakti sa svjetskih praizvedbi 'Orašara' stižu u MUO

09.11.2016 u 16:30

Izložba Orašar - najljepša božićna bajka

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl

Bionic
Reading

Izložba 'Orašar – najljepša božićna bajka', koja se otvara 27. studenog u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), u predbožićno i božićno vrijeme donosi muzejski prikaz priče o proslavljenom baletu i omiljenoj priči o svijetu odrastanja, maštanja i snova

'Za ovakvu bi izložbu uobičajeno bilo raditi s više dokumentarnog materijala koji je fotografskog tipa, no akcent je na artefaktima, pa smo istaknuli zastor i kostime, sve ono što smo mogli dobiti od originala', rekla je autorica i kustosica izložbe Arijana Koprčina na konferenciji za novinare.

Objasnila je kako je glavni dio izložbe povijesni pregled baleta 'Orašar' na sceni zagrebačkog HNK, u konceptu koji je puno više kazališni nego što je to obično u muzejskom postavu.

'Htjeli smo dobiti priču o baletu, ali i adventsku izložbu koja će pokazati i stranu kazališta koju posjetitelji najčešće nemaju priliku vidjeti', napomenula je.

Izložit će se kostimi, skice, fotografije i scenografski kartoni praizvedbi 'Orašara' iz prestižnih kulturnih ustanova, počevši od Državnog muzeja za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, grada u kojem je balet praizveden 1892. godine. 

Zaklada milanskog Teatra alla Scala omogućila je kostime iz 'Orašara' izvedenog 1968/69., u koreografiji i režiji Rudolfa Nurejeva, a Kolekcija Yuresha, primabalerine Belinde Wright i Jelka Jureše s izvedbi u London Festival Balletu i Teatru la Fenice šezdesetih i sedamdesetih godina.

Bit će tu i artefakti Berlinske državne opere, raskošne produkcije iz 2013., osmišljene prema originalnim i kostimografskim rješenjima, te fundusa zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta i Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. 

Kao važan dio izložbe Koprčina izdvaja kolekciju lutaka Orašar za koju očekuje da će biti veliko iznenađenje, a kojom se tom light-motivu baletne predstave daje veća ulogu.

Saša Šekoranja, koji je uz Deana Franića autor likovnog oblikovanja izložbenog postava, smatra kako je ta izložba i sam 'Orašar' uvijek bio sjajan nagovještaj Božića oko kojega uvijek postoji veliko uzbuđenje. 'Kada dođete u prvu dvoranu doći ćete pred zastor, a nakon dizanja zastora nastaje bajka i čarolija, uz svjetlo i glazbu, po odabiru Zlatka Madžara, koja je prvi put postavljena u Muzeju kao nešto što će biti u stalnom postavu', rekao je.

Ideja za izložbu uslijedila je nakon uspješnog izložbenog projekta 'Advent u MUO' iz 2012. godine, a još je jedan poticaj bilo i što 'Orašar' u susjednom HNK svake godine izazove veliki interes publike i za božićne se izvedbe već u listopadu rasprodaju sve ulaznice, kao što je slučaj i u svim velikim europskim metropolama. 

Među izlošcima i plašt kojega je nosio slavni Nurejev 

Po riječima autorice idejnog koncepta i voditeljice projekta Vesne Ledić, nije bilo lako ostvariti sve te velike posudbe i za to je trebalo hrabrosti, a fokus je na šezdesetima kada je, nakon što je sovjetski baletan Rudolf Nurejev 'odabrao slobodu i ostao u Europi', zavladala apsolutna 'Rudolfmanija'.

Iz milanske Scale, u čijem se 'Orašaru' Nurejev pojavio u ulozi plesača, redatelja i glavnog koreografa, MUO je izabrao, među ostalim, kostime za Valcer cvijeća, Ruski ples, Pahuljice, Vojnika te plašt ujaka Drosselmeyera kojega je slavni baletan nosio.

'Kako je Nurejev gotovo uvijek otkupljivao svoje kostime, rijetkost je pronaći ih u arhivima, a među desetak tisuća kostima iz Scale svega su dva u kojima je on plesao', dodala je Ledić. 

Ravnatelj MUO-aMiroslav Gašparović rekao je kako se iz 'male slatke ideje' projekt pretvorio u izuzetnu izložbu kakva još nikada dosad nije bila ostvarena na tu temu, a novost je da će se, s obzirom da se očekuje veliki interes, ulaznice pustiti u pretprodaju, a Muzej će i raditi nedjeljom. 

'Izložbu vidimo i kao jedno od ispunjenja misije Muzeja da se baletna baština počne razumijevati kao važan segment naše kulturne baštine i da se promijen odnosa prema kazališnoj baštini koja nije u potpunoj mjeri zaštićena', istaknuo je. 

Izložbom se obilježava i 85 godina od prve integralne izvedbe 'Orašara' na sceni zagrebačkog HNK, za koji je koreografiju i režiju potpisala ruska balerina i pedagoginja Margareta Froman.

Prati je opsežan katalog s nizom tekstova i popratni program, od radionica i igraonica do modnih revija i predavanja, a kako se u vrijeme zagrebačkog adventa očekuje i veliki broj inozemnih turista, organizirat će se stručna vodstva na engleskom. 

Izložba će biti otvorena do 26. veljače iduće godine.