Tema tribine bila je 'Od otoka svetaca, preko Joycea i Becketta do danas: Snažno katoličko nasljeđe u društvu, literaturi i filmu', a o tome što se danas događa s katoličkim naslijeđem u irskom društvu, literaturi i filmu raspravljali su u Muzeju za umjetnosti obrt (MUO) sveučilišni predavači Vesna Ukić Košta i Aidan O'Malley, te filmski kritičar Nenad Polimac

Temu je uvodno najavio moderator Kristijan Vujičić, književnik i urednik Naklade Ljevak, koji je organizator festivala. Istaknuo je kako je u razgovoru o začetku moderne suvremene književnosti važno početi od Irske, jer mnogi misle da je taj početak obilježio upravo irski pisac Oscar Wilde

Tu je tvrdnju prvi komentirao Aidan O'Malley s Odsjeka za anglistiku Sveučilišta u Rijeci. Istaknuo je da je moderna irska književnost nastala u pokušaju da se spoji rascjepkanost izazvana specifičnim procesom razvoja suvremene irske države, koja se uslijed kolonizacije u različitim svojim dijelovima razvijala različitim brzinama i na različitim jezicima.

Iako je Ircima engleski jezik nametnut, neka od najpopularnijih književnih djela engleske književnosti napisali su upravo Irci, napomenuo je O'Malley, od Thomasa Moorea u 18. stoljeću, preko začetnika gotske književnosti poput Brama Stokera u 19. stoljeću, do velikana 20. stoljeća Oscara Wildea, Jamesa Joycea i Samuela Becketta.

'No, kultura uvijek djeluje putem kružnih utjecaja jednih na druge, niti jedna kultura nije hermetično zatvorena prema drugim utjecajima. Tako je i s Irskom, koja također nije kulturno samodostatna', istaknuo je O'Malley, koji je napisao jednu te uredio dvije knjige koje se bave irskom kulturom i identitetom.

Na važnost i ulogu irskih književnih glasova u europskoj i svjetskoj književnosti osvrnula se i Anglistica Vesna Ukić Košta sa Sveučilišta u Zadru. Istaknula je da su Beckett, Joyce i William Butler Yeats veliki prethodnici suvremenim irskim piscima; Becket u drami, Joyce u prozi, a Yeats u poeziji.

'Sva su trojica utjecala ne samo na englesku nego i na svjetsku književnost i svu se trojicu i danas može neprekidno ispočetka čitati, na nove načine i iz novih perspektiva', napomenula je.

Snažan utjecaj katoličanstva

Govoreći o utjecaju katoličkog nasljeđa na književnost, Ukić Košta istaknula je kako je Joyce 'onaj koji prvi odbacuje katoličanstvo, koji želi ostvariti sebe kao umjetnika izvan tih okvira; on je začetnik 'otpadništva katoličanstva''.

Na temu utjecaja katoličkog nasljeđa na irsko društvo, kulturu i umjetnost osvrnuo se i O'Malley, koji je istaknuo kako je katoličanstvo u 20. stoljeću bilo jako suprotstavljeno književnosti: 'Da bi se uopće pisala književnost, pisac je morao pobjeći od katoličanstva; da bi pisali, pisci su morali na neki način pobjeći od Irske', pojasnio je.

No, praktičan je razlog za 'bijeg' i taj što je u Irskoj postojao cenzorski odbor, koji se vrlo strogo odnosio prema svakoj makar i najmanjoj natruhi seksualnosti u književnosti, napomenuo je O'Malley. Katoličanstvo je u Irskoj oblikovalo ne samo književnost nego i čitavo društvo u 20. stoljeću, kazao je.

'No, to se do danas promijenilo; uloga katoličke crkve izrazito se promijenila, ona je postala mnogo pokornija u posljednje vrijeme a velikim su dijelom za tu promjenu zaslužni brojni imigranti koji su postali dio te crkve i utjecali na promjene koje su se dogodile', kazao je.

Sudionici tribine razgovarali su i o ženskim glasovima u suvremenoj irskoj književnosti, te o sličnostima i razlikama hrvatskoga i irskoga društva i kulture, dok se filmski kritičar Nenad Polimac osvrnuo na irsku kinematografiju. Istaknuo je kako je njezin glavni problem 'u tome što je to na neki način virtualna kinematografija, jer su neke od najvažnijih filmova snimili Englezi kojima su se svidjele irske teme'.

'Prva dva ozbiljna režisera Irska dobiva tek 80-ih godina prošloga stoljeća; a to su Neil Jordan i Jim Sheridan', kazao je Polimac, napomenuvši kako ipak suvremena irska kinematografija obiluje izvrsnim i uspješnim filmova, navevši kao primjer film 'Brooklyn' (2015.) redatelja Johna Crowleya koji je bio nominiran za nagradu Oscar za najbolji film. Film je nastao po istoimenoj knjizi irskog autora Colma Toibina, koju je u nas objavila Naklada Ljevak u prijevodu Gorana Vujasinovića

Tribine o 'irskosti'

Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF) Naklade Ljevak održava se od 16. do 22. svibnja u MUO-u i još nekoliko lokacija s fokusom na irsku književnost. Uz bogat književni program, ZBF ugošćuje i niz istaknutih stručnjaka, sveučilišnih profesora, znanstvenika, povjesničara, kritičara i teoretičara na tribinama posvećenima Irskoj, tematski razrađenima kroz kulturološku (književnost i film), sociološku i povijesnu prizmu.

O 'irskim' temama dosad je bilo riječi na tribini 'Keltski tigar, globalizacija i kultura', na kojoj su sudionici, veleposlanik Irske u RH Tim Harrington i anglist Stipe Grgas razgovarali o gospodarskom, društvenom i kulturnom napretku Irske, nekada najsiromašnije članice Europske unije koja danas nosi naziv 'Keltski tigar', te o sličnostima i razlikama irskoga i hrvatskoga društva.

U nastavku programa u petak, 20. svibnja na tribini 'Irska borba za neovisnost: Stota obljetnica Uskrsnog ustanka: 1916.-2016.', sociolog Mirko Bilandžić i povjesničar Hrvoje Klasić razgovarat će o stoljetnoj irskoj težnji za neovisnošću.

Povod razgovoru bit će stota obljetnica Uskrsnoga ustanka koji se dogodio 1916., s naglaskom na 20. stoljeću - organizaciji irskog nacionalnog pokreta Sinn Féina, Irskome ratu za nezavisnost, IRA-i, sjevernoirskom sukobu i slično, a govornici će se dotaknuti i teme zanimljive domaćim posjetiteljima ZBF-a: hrvatsko-irskih sličnosti na putu ostvarenja slobode i državne samostalnosti.