Muzeji, galerije, umjetničke i sakralne zbirke, spomenici kulturne i povijesne baštine te modernog doba, glazbeni, filmski i plesni festivali, samo su neke od brojnih mogućnosti koje postoje u Hrvatskoj za razvoj proizvoda kulturnog turizma, koji motivira oko 40 posto ukupnih turističkih putovanja u svijetu i donosi veliku dodanu vrijednost
To je uz ostalo istaknuto u petak na konferenciji 'Kulturni turizam - vrijednost i značenje za Hrvatsku' koja je, u organizaciji Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH) i tvrtke Mapa znanja, u zagrebačkom hotelu Sheraton okupila gotovo sto sudionika iz različitih segmenata turizma i kulture s ciljem dodatnog skretanja pažnje na važnost razvoja kulturno-turističkih proizvoda za jaču prepoznatljivost i konkurentnost hrvatskog turizma.
Tema kulturnog turizma bit će i glavna pri izboru europske destinacije izvrsnosti EDEN za 2017. u čemu će sudjelovati i hrvatske destinacije.
Glavna tajnica UNPAH-a Vlasta Klarić istaknula je kako se kultura našla na visokom četvrtom mjestu od ukupno deset ključnih proizvoda kojima će se više pažnje posvetiti u idućim godinama u sklopu provedbe Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Za to, naglasila je, postoje brojni razlozi, jer Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj kulturnog turizma koji već sada ima nekoliko odlično razvijenih i traženih primjera ponude.
'Zasigurno će se u budućnosti kulturni turizam i više razviti u Hrvatskoj jer svugdje u svijetu donosi veliku dodanu vrijednost, a kulturna baština je bila razlogom i prvih putovanja u povijesti, dok danas zbog raznih kulturoloških motiva turistički putuje svijetom više od 550 milijuna ljudi ili oko 40 posto svih koji turistički putuju', naglasila je Klarić.
Po njenim riječima, ta se ponuda u Hrvatskoj razvija, ali polako i 'stidljivo' i još uvijek većinom na obali vezano uz velike centre poput Pule, Splita, Zadra i posebno Dubrovnika.
No, s pojavom nekih novih muzeja u Zagrebu, poput prekinutih veza, iluzija, suvremene umjetnosti, muzeja neandertalaca u blizini Krapine, a pogotovo vučedolske kulture u Vukovaru te uskoro Apoksiomenovog na Malom Lošinju, ponuda se bitno pojačava i u unutrašnjosti zemlje i na otocima 'lansirajući' prilično uspješno Hrvatsku na međunarodnu kartu kulturnih itinirera, ocijenila je Klarić.
'Osim za muzeje, baštinu u većim gradovima te kulturne festivale, sve više raste zanimanje turista i za tzv. sekundarne ili manje gradove, pogotovo nekih novih turista koji se žele odmaći od vreva i gužvi izvikanih i top kulturnih centara tražeći mir i autohtonost ponude malih sredina. Hrvatska i u tome ima veliki priliku jer u svakom njenom i najmanjem mjestu ima nešto upravo takvo', kazala je Klarić poručivši kako je bitna i sinergija lokalne zajednice, stručnjaka i turističko-ugostiteljskih subjekata, ali i investitora te politike.
Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić naglasio je da je za jaču suradnju kulture i turizma potrebna i zakonska deregulacija, specijalizacija i edukacija, kao i bolje valoriziranje prostora i njegovih atraktivnosti diljem Hrvatske te pogotovo intelektualnog kapitala.
'U Hrvatskoj se ponuda kulturnog turizma jače počela osmišljavati prije 15-ak godina, danas imamo već dosta kvalitetnih programa, a vjerujem da nas očekuje i veći iskorak, u čemu će Ministarstvo turizma, kao i do sada, sudjelovati s poticajima, pogotovo kreativnih, inovativnih i održivih proizvoda', kazao je Bašić.
O važnosti uključivanja raznolike baštine kao dijela nacionalnog identiteta u turističku ponudu na konferenciji je govorila i predstavnica Ministarstva kulture Ranka Saračević-Wurth, kao i Tim Fairhurst, iz europskog turističkog udruženja ETOA, koji je naglasio da je, iako prvi put u Hrvatskoj, fasciniran onim što je vidio u Zagrebu, posebno u smislu atmosfere, ambijenta, ljubaznosti i ponude muzeja i galerija od kojih neke planira i posjetiti.
'Hrvatska je tek odnedavno članica EU-a, ali je svojom baštinom itekako dio europske pa i svjetske povijesti i zasigurno će u budućnosti pametnim upravljanjem i u kulturi i u turizmu privući i više posjetitelja iz svijeta jer ima ono nešto izvorno, iskonsko, autohtono i neiskvareno što danas sve više motivira na turistički posjet', poručio je Fairhurst.
Direktorica Turističke zajednice grada Pule Sanja Cinkopan Korotaj skrenula je pažnju na modernije kulturne manifestacije, poput glazbenih festivala koji u Istri i samoj Puli, pa i šire u Hrvatskoj, svake godine privuku više desetaka tisuća posjetitelja, koji su ne samo dobri potrošači nego i promotori Hrvatske.
