KUSTOSICA O T-HTNAGRADA@MSU.HR

'Autorice su promišljenije, a autori prijave što im prvo padne na pamet'

10.03.2016 u 14:51

  • +7

Najavljeno otvaranje izložbe T-HT@msu.hr

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Mladen Lončar

Bionic
Reading

Na natječaj T-HTnagrada@MSU.hr devetu godinu zaredom pristiglo je mnogo visokokvalitetnih djela i posve je opravdano reći da ova manifestacija predstavlja relevantan presjek trenutačnog stanja u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti u kojoj su ravnopravno zastupljene sve generacije umjetnika, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u povodu otvaranja izložbe T-HTnagrada@MSU.hr koja će se u MSU-u održati 10. ožujka s početkom u 20 sati

O projektu i nagradi govorile su Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a i predsjednica stručnog povjerenstva, Nina Išek Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija T-HT-a i kustosica projekata Ivana Kancir

Od 172 rada pristigla ove godine na natječaj, međunarodno stručno povjerenstvo izabralo je 35, što uz troje pozvanih umjetnika čini ukupno 38 umjetnika koji će predstaviti recentne radove u MSU-u do 26. ožujka.

'Potvrđuje se iz godine u godinu da nema prevladavajućih tendencija, a hrvatska je suvremena umjetnička scena heterogena, što je situacija i na globalnoj svjetskoj razini. No primjetan je jak utjecaj tradicije, na što je ukazao nezavisni kustos Marco Scotini iz Milana, član stručnog povjerenstva', rekla je Snježana Pintarić i napomenula da referiranje suvremenih umjetnika na neke prijašnje radove i umjetnike ne čudi s obzirom na 60-godišnju tradiciju prikupljanja suvremenih umjetničkih djela u Hrvatskoj.

'Izložba T-HT@msu.hr donosi pregled vrlo kvalitetne suvremene umjetničke produkcije i brojnošću i kvalitetom radova, a kojoj uvelike doprinosi i međugeneracijska suradnja autora koji si nisu međusobna konkurencija, što na svjetskoj sceni i nije slučaj', rekla je Pintarić i objasnila da iako iza nagrade stoji velika korporacija, to nema nikakav utjecaj na tržište umjetnina kojeg u Hrvatskoj gotovo da i nema, što s druge strane našim umjetnicima pruža puno veću slobodu.

'No važnost je izložbe pružanje prilike umjetnicima da izlažu i komuniciraju', rekla je Pintarić i dodala da je isto tako važno za MSU da sudjeluje u recentnoj umjetnosti, iako je to svojstvenije manjim galerijama.

'Da nije 1. nagradu na ovom natječaju osvojio Igor Eškinja, on ni danas vjerojatno ne bi bio u postavu MSU-a', zaključila je Pintarić.

Direktorica korporativnih komunikacija T-HT-a Nina Išek Međugorac zahvalila se umjetnicima koji su se prijavili na natječaj i žiriju koji nije imao nimalo lagan zadatak od 172 pristigla rada odabrati 38 najboljih koji konkuriraju za jednu od četiri nagrade; 50, 45 i 40 tisuća kuna za prva tri nagrađena koje će odabrati stručno povjerenstvo i 10 tisuća kuna za dobitnika nagrade publike.

'Izložba u MSU-u izvor je kreativnosti i inovativnosti, što T-HT kao kompanija njeguje', rekla je Išek Međugorac i pozvala sve u MSU na slavlje umjetnosti.

Kustosica izložbe Ivana Kancir rekla je kako je zadovoljna interesom umjetnika za T-HTnagradu@msu.hr koja u posljednje tri godine bilježi od 170 do 200 prijava godišnje, od čega su u velikoj mjeri zastupljeni autori fotografi s 30 do 40 kandidata godišnje i oko 50 kandidata godišnje koji se prijavljuju filmovima i videoinstalacijama.

'Na scenu je znatno utjecala kriza pa znatan dio autora svoje fotografske radove producira tek nakon potvrde o ulasku u krug odabranih, a slično je i s videoradovima jer autori prijavljuju nefinalizirane proizvode', rekla je Kancir koja primjećuje bitnu razliku u kvaliteti produkcije.

Mnogi autori prijavljuju se kompletnim samostalnim izložbama što predstavlja produkcijski problem, a Kancir bi voljela i da autori manje pribjegavaju bezbojnosti, odnosno 'estetici bijele, sive, crne'.

Na ovogodišnjoj izložbi zastupljen je velik dio umjetnica, iako se u pravilu prijavljuje za trećinu više muškaraca. Kancir to objašnjava impulzivnošću muških kandidata koji na natječaj prijave ono što im prvo padne na pamet, a autorice su u svom izboru promišljenije.

Kad se govori o temama koje zaokupljaju suvremene umjetnike, Kancir primjećuje da je trend posljednje dvije-tri godine okoliš, kako gledano urbano u smislu životnog okoliša i mjesta za stanovanje tako i u smislu bijega u prirodu i ekologije.

Zahvalivši se još jednom na donaciji T-HT-a, Snježana Pintarić naglasila je da su bez obzira na izdašnost ta sredstva ograničena dok je s druge strane produkcija ovakve izložbe zahtjevna i skupa.

'Puno je videoradova koji zahtijevaju zasebne sobe za prikazivanje, a bilo je i određenih nesporazuma za koje se nadam da se neće ponoviti', rekla je Pintarić.

Na njezinu konstataciju da MSU ne može biti posrednik između umjetnika i kupaca već da ima samo mogućnost institucionalne prezentacije naših umjetnika nadovezala se umjetnica Božica Dea Matasić i istaknula nužnost donošenja Zakona o sponzorstvu i donacijama u kulturi, kakav je na snazi u Europskoj uniji, koji bi pokrenuo zamrlo tržište umjetnina.

'A taj problem moraju riješiti Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija', zaključila je Matasić.

Međunarodni stručni žiri će tijekom trajanja izložbe odabrati tri rada koja će uz izdašne novčane nagrade postati dio fundusa MSU-a, odnosno Zbirke T-HT @ MSU. Četvrta nagrada dodjeljuje se umjetniku čiji rad za vrijeme izložbe osvoji najviše glasova publike. Po završetku izložbe i prebrojavanju glasova, najsretniji posjetitelj dobit će Samsung Galaxy Tab4 8" LTE 16GB.