Izložba nije koncipirana kao retrospektiva, tretira se kao novi, 250. projekt studija, nastao na temelju kolektivnog rada užeg projektnog tima, čitavog studija i suradnika, afirmirajući kolektivnu kreativnost i interakciju među svim sudionicima.

Kroz petnaest tematskih cjelina, uz najznačajnije projekte kojima je taj studio obilježio arhitektonsku scenu proteklih godina, a ponekad i izazvao polemike u javnosti, prikazat će se način razmišljanja i sustav u kojemu djeluje. Izložba se ne fokusira na pojedinačne objekte već problematizira različite vidove nastanka i korištenja arhitekture.

Posjetitelji će se s radom studija moći upoznati šetnjom kroz postavljene cjeline - 'Ured', 'Zadatak', 'Konstrukcija', 'Složeno građenje', 'Supstanca', 'Totalan dizajn', 'Grafički dizajn', 'Arhitekti', 'Umjetnost', 'Edukacija', 'Fotografija', 'Grad', 'Teritorij', 'Paviljoni' i 'Debate'.

'To nije ni monografska, niti retrospektivna, nego problemska izložba koja okuplja velik broj suradnika studija iz različitih područja i disciplina', rekao je Maroje Mrduljaš, koji je uz Antuna Sevšeka kustos izložbe, na konferenciji za novinare.

Ustvrdio je kako se od početka planiranja izložbe nametnuo pojam suradnje i interakcije, što je vidljivo iz načina na koji je ona postavljena i na koji su predstavljeni istraživački i kolektivni procesi iza projekata.

'Izložba označava gotovo povijesni trenutak za MSU i hrvatsku arhitekturu, važno je da se ovaj prostor otvori suvremenim arhitektonskim praksama, ali i baštini kao što je bilo s izložbom o Bauhausu', ocijenio je Mrduljaš. 'Dosad nismo imali dovoljno izložbi koje bi na analitičan način prikazivale arhitekturu, a ovime se otvaraju nove izložbene mogućnosti', dodao je.

'Bili smo jako sretni kada smo dobili poziv da održimo izložbu u MSU, a kada smo došli u izložbeni prostor pomislili smo da bi bilo zanimljivo reagirati na njega, vratiti ga u nultu fazu po izvornoj Franićevoj zamisli', rekao je Saša Begović, jedan od četiriju partnera-osnivača 3LHD studija.

Stoga se izložbeni prostor vratio u stanje u kojemu je bio prije intervencija s pregradnim zidovima koji su se postavljali za potrebe različitih izložbi, čime se dobilo i dnevno svjetlo.

Opstanak studija u, za arhitekturu, nezahvalnim vremenima Begović vidi u prevladavanju 'ega' kao nerijetke 'boljke' u svijetu arhitekata. 'Od samog smo se starta postavili u poziciju timskog okruženja, nadopunjavamo se i prihvaćamo 'tuđe' ideje', istaknuo je.

'Arhitektura nije samo jedna od umjetničkih grana, ona je kultura i identitet jednog društva, te je stoga u našim zbirkama i programima uvijek bila zastupljena', ustvrdila je Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a.

'Ovog smo ljeta retrospektivno analizirali utjecaj Bauhausa na našu tradiciju, a sada se vraćamo u sadašnjost i predstavljamo jedan od najistaknutijih hrvatskih arhitektonskih studija', dodala je.

Posebno je izdvojila tematsku cjelinu izložbe u kojoj se predstavljaju umjetnici, kao tradicionalni suradnici arhitekata na temama oblikovanja interijera, naročito u turizmu. U toj će se cjelini predstaviti, među ostalima, Ivana Franke, koja je u rovinjskom Hotelu Lone izvela lebdeću trodimenzionalnu prostornu instalaciju, Silvio Vujičić koji postavlja instalaciju biotop - živuću skulpturu, i studio I-Gle koji oblikuje tekstilne kompozicije.

Izložba ne bježi niti od neugodnih tema s kojima se kao autor djela danih na javnu prosudbu svaki arhitekt kad-tad mora suočiti - kod 3LHD studija to su bile kritike i javne polemike zbog splitske Rive, na što će se na izložbi podsjetiti i uz pomoć novinskih članaka, kojih je oko tog 'slučaja' bilo 650. U 3LHD-u ističu kako su im intenzivne debate bile prilika za vježbanje komunikacije s javnošću, ali i za preispitivanje vlastitih stavova.

U duhu interakcije kao osnove izložbe, na dan otvorenja izložbe, a u sklopu proslave rođendana MSU-a, organizirane su radionice i stručna vodstva postavom. Arhitekti studija 3LHD, koji ima skoro 40 zaposlenih, bit će prisutni u prostoru izložbe cijeli dan i dostupni za pitanja.

Izložba će biti otvorena do 14. veljače.