NAŠ NAJDOSLJEDNIJI NADREALIST

Izložba 'Nepokorena šuma i Radovan Ivšić' u MSU

23.09.2015 u 21:06

Bionic
Reading

Izložba 'Nepokorena šuma i Radovan Ivšić', koja se otvara 24. rujna u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), hommage je tom istaknutom pjesniku i književniku, najznačajnijem hrvatskom nadrealistu, čije će se bogato stvaralaštvo prikazati kroz temu šume koja ga je intrigirala u radu i životu.

U pet tematskih krugova, 'Opustošena šuma', 'Ugrožena mašta', 'Šuma beskrajnog početka', 'Mjesto izmještenosti', 'Šuma preobrazbi' i 'Šuma znakova i munja', izložba se fokusira na stvaralaštvo Radovana Ivšića (1921.-2009.) i radove 160 umjetnika od 17. stojeća do danas, koji u raznim medijima, od crteža, grafika, ulja, gvaševa do fotografija i video radova, tematiziraju šumu kao područje stvaranja, ali i destrukcije.

Prvi tematski krug problematizira uništavanje šuma, drugi na simboličan način približava pradavne začetke šume, u trećem se šuma promatra kao dominantni, snažni i tajnovit motiv kompozicije, četvrti prožima vezan šumskih mračnih sila i starih običaja, a u posljednjem se sugerira spoj ljubavi, ljudskosti i poezije. Autorice izložbenog koncepta su Ivšićeva supruga, francuska pjesnikinja Annie Le Brun i Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a.

'Radeći na toj šumi, raskrčavanju puta koji je on zacrtao, otkrili smo dubine do koje ta tema ide u njegovoj poeziji, stvaralaštvu i životu', rekla je Le Brun na konferenciji za novinare. 'Ta šuma snova ne prelazi samo granice vremena, nego i granice umjetnosti, osobito kada govorimo o izlošcima preuzetima iz prirode koji pokazuju elemente narodne umjetnosti i svega onoga što predstavlja sirovu umjetnost', dodala je.

Ideja da se Ivšićev rad predstavi kroz temu šume pojavila se 2009., kada je MSU snimao dokumentarni film o njemu, kako bi ga se predstavilo izvan književnih i kazališnih krugova, podsjetila je Snježana Pintarić

Po njezinim riječima, dio filma je, po Ivšićevoj želji, sniman u lugarskoj kući na Medvednici, u kojoj je boravio 1954. neposredno prije odlaska u Francusku, gdje je živio bez struje i vode, nakon što mu je vlast zabranjivala djela.

Mnogo je razloga da povežemo Ivšića i MSU, tema šume provlači se kroz njegova djela i koincidira s istom temom u radovima ostalih umjetnika na izložbi, muzejskoj i likovnoj interpretaciji njegova opusa, ustvrdila je.

Podsjetivši na važnu Ivšićevu ulogu u francusko-hrvatskim umjetničkim i intelektualnim vezama, francuska veleposlanica Michele Boccoz izrazila je zadovoljstvo što se izložba održava u okviru Rendez-vous, festivala Francuske u Hrvatskoj. 'Izložba ima vrlo važnu poruku o otporu prema destruktivnom koji prijeti vitalnoj snazi između nas i svijeta te pomirenju između civilizacije i prirode', rekla je.

Tamara Perišić, pomoćnica ministra kulture, smatra tu izložbu, posvećenu 'najdosljednijem hrvatskom nadrealistu', jednim od najvažnijih projekata ovogodišnjeg festivala Rendez-vous. Izložba sažima vrijednosti koje su imali predstavljanje francuske kulture u Hrvatskoj, kao i hrvatske kulture u Francuskoj prije tri godine, napomenula je.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin ustvrdila je da se i sama izložba može smatrati nadrealističkom, s obirom da je satkana od brojnih umjetnika i različitih umjetničkih medija, kojima se nastoji javnosti približi Ivšićev fascinantni pjesnički i dramski opus.

Ivšić u svojim djelima, osobito u poemi 'Narcis' i najpoznatijoj drami 'Gordogan', te u kasnijim zbirkama pjesama 'Bunar u kuli' i 'Crno' šumu tematizira kao višeslojni i višeznačni prostor prepun dojmljivih misaonih i vizualnih poruka.

U MSU izlažu Lovro Artuković, Jean Benoit, Jacques Bioulies, Jan Brueghel ml., Boris Bućan, Tošo Dabac, Max Ernst, Vladimir Filakovac, Ivan Generalić, Drago Havarnek, Jindrich Heisler, Hugo Conrad Hotzendorf, Slavko Kopač, Ivan Kožarić, Izidor Kršnjavi, Ivan Lacković, Andre Masson, Henri Matisse, Joan Miro, Anton Mirou, Constant Montald, Alfred Pal, Ivan Picelj, Yves Tanguy, Toyen, Sandra Vitaljić, Mirjana Vodopija, Josip Zanki i mnogi drugi.

Sponzori su Hrvatske šume, koje su izložbe doprinijele dijelovima stabala i donacijom sadnica, te Renault koji proteklih desetak godina provodi akciju izvlačenja olupina automobila iz šuma.

U naredna dva mjeseca koliko traje izložba pratit će ju bogati edukativni i pedagoški program u suradnji sa školama i umjetnicima, te niz predavanja.