'Pred kompletnim smo završetkom dokumentacije i vjerujemo da ćemo dobiti zeleno svjetlo za model financiranja koje bi omogućilo da ujesen pristupimo objavi natječaja i vjerujemo da bi se tada mogao pronaći privatni partner koji bi bio zainteresiran za tu veliku investiciju', rekao je ministar kulture Berislav Šipuš, dodavši da bi građevinski radovi trajali nešto više od godinu dana, nakon čega bi uslijedilo unutarnje uređenje i stalni postav.

Država je 2007. kupnjom zgrade bivše Tvornice duhana Zagreb, zaštićenog kulturnog dobra vrijedne industrijske arhitekture, osigurala trajni smještaj muzeja, a Ministarstvo kulture na čelu s Andreom Zlatar Violić projekt preuzima 2012. te kreće u izradu idejnih rješenja za iskorištavanje skoro deset tisuća kvadrata nove zgrade.

Šipuš podsjeća da se istodobno pojavio financijski problem i postalo je jasno da hrvatska vlada u godinu ili dvije neće izdvojiti sredstva za investiciju vrijednu skoro 150 milijuna kuna, pa su se sagledali i drugi modeli financiranja među kojima i javno-privatno partnerstvo.

Ivica Prlender, predsjednik Uprave projekta HPM-a, rekao je kako je HPM u gornjogradski prostor palače Rauch privremeno smješten 1959. godine, tamo je i danas unatoč brojnim nastojanjima, projektima i urbanističkim zamislima, a sve je dodatno otežano kada 1991. gubi i prostor Meštrovićeva paviljona.

Izvijestio je da je Uprava projekta predložila, a Ministarstvo kulture usvojilo, da palača u Matoševoj ostane trajno u sastavu HPM-a, dio sadržaja će se prenijeti kada zgrada bude spremna za uporabu, a u konačnici i nakon konzervatorskih radova, pretvorit će se u izložbeni prostor, dok bi se potkrovlje koristilo kao depo, kao i aneks uz muzejsku zgradu.

Po njegovim riječima, rad Uprave projekta suočio se s time da nađe rješenje kako muzej u 21. stoljeću s ambicijom da bude živi muzej uklopiti u baštinsku arhitekturu, što je zadanost koja je nosila i određena ograničenja, a premda oko 9,5 tisuća četvornih metara zvuči impresivno, u stvarnosti to izgleda drugačije.

Projekt koji je prihvaćen na javnom natječaju, predstavio je arhitekt Ivica Plavec, detaljno prikazavši kako će izgledati adaptacija industrijske arhitekture i kako će funkcionirati u interakciji s posjetiteljima i lokalnim okruženjem. Ustvrdio je da se posebno vodilo računa kako će se uklopiti s obližnjom zgradom Adris grupe i benzinske postaje, u urbani prostor koji obuhvaća i trg na oko 3, 5 tisuća četvornih metara.

Marenjak: Javno-privatno vlasništvo nije izmišljanje tople vode

Predstavljajući model javno-privatnog vlasništva uz pomoć kojega bi se zgrada trebala rekonstruirati, Saša Marenjak, voditelj savjetničkog tima za Centar za energetiku i investicije, naglasio je da to nije 'izmišljanje tople vode', već se provodi po preporuci Europske komisije, a većina onoga što mediji pišu o javno-privatnom vlasništvu, pogrešno je.

Riječ je o modelu za javne građevine koji se koristi u mnogo europskih država, tamo gdje se javni sektor ne može zadužiti za velike građevine uvlači se privatni kapital, privatni sektor se potiče na investicije, a javni sektor plaća za izvršenu uslugu, ustvrdio je.

Marenjak ističe da se, za razliku od klasičnog modela, usluga plaća tek kada je izvršena, kada se objekt sagradi i dobije uporabnu dozvolu. Tako se dobiva kvalitetna javna usluga, ne traži se najjeftiniji izvođač i ne dobije se građevina na kojoj ćemo idućih godina stalno plaćati popravke, jasno su propisani standardi usluga i održavanja, rekao je.

U ovom slučaju smo s naručiteljem, Ministarstvom kulture, napravili sporazum o pripremi projekta te smo ga pripremili sukladno zakonskim propisima i najboljoj praksi Europske unije te nakon odluke Ministarstva, cijela priprema prijedloga treba ići na odobrenje, a potom kreće natječaj za izbor privatnog partnera, objasnio je Marenjak proceduru.

Nataša Mataušić, v.d. ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja, smatra da će muzej u novoj zgradi biti 'mjesto učenja o povijesti, druženja i veselja', da će biti pravi muzej za 21. stoljeće. 'Takav nam je muzej potreban jer su 170 godina brojni kustosi i djelatnici čuvali više od 300 tisuća muzejskih komada u 17 zbirki, što je veliko blago i kulturna baština koja traži da postane dostupna javnosti, a ne stoji samo u depoima', istaknula je.

Kliofest želi popularizirati povijesnu znanost

Okrugli stol održao se u okviru drugog Kliofesta, koji do 16. svibnja donosi niz programa za ljubitelje povijesti među kojima i okrugle stolove o novom školskom kurikulumu povijesti, emocijama u povijesti, povijesti i izazovima digitalnog doba.

Uz niz promocija novih knjiga, održat će se sajam povijesno-publicističke literature tridesetak hrvatskih nakladnika, prirediti izložba 'Od ognjišta do prostrtog stola', s postavom kuhinjskog pribora i posuđa iz fundusa Muzeja seljačkih buna i privatnih zbirki, te filmski program po izboru povjesničara filma Daniela Rafaelića.

Festival je dobio ime po grčkoj boginji zaštitnici povijesti, muzi Klio, a cilj mu je na nekoliko dana popularizirati povijesnu znanost, nakladničku djelatnost na polju historiografije i srodnih znanosti te potaknuti raspravu među povjesničarima o važnim pitanjima struke.

Tijekom njegova trajanja predstavit će se, među ostalim, knjige 'Prevođenje povijesti', 'Ilirski ratovi', 'Vrtoglave godine, Europa 1900-1914.', 'Anatomija jedne velikaške porodice. Rauchovi', 'Pax Americana na Jadranu i Balkanu', 'Posljednji dani čovječanstva (Karl Kraus)', 'Sveti trokuti'  .

Među radionicama povjesničara, arhivista, muzealaca i nakladnika, bit će i one o staroj zagrebačkoj kuhinji, o povijesti u stripu, kartografiji, razvoju pisma i paljenju vatre bez šibice i upaljača.

Na Dan povijesti, 15. svibnja, koji se obilježava diljem Hrvatske, u Zagrebu će se istaknutim povjesničarima dodijeliti nagrade, a dan kasnije i nastavnicima povijesti, s natječaja za najbolji rad o Prvome svjetskom ratu i Hrvatskoj u to doba.