'Ta je izložba samo još jedna u nizu potvrda svestranih kulturnih, političkih i gospodarskih odnosa Italije i Hrvatske koji traju koliko i naši narodi na ovom dijelu Mediterana', rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, otvorivši izložbu kojoj je uz talijanskog predsjednika pokrovitelj. Hrvatska je još prije ulaska u Europsku uniju imala punu podršku Italije, prijateljstvo i povijesti naših zemalja trajne su, a Guercinova izložba dokaz je i da je Grad Zagreb jedna od europskih metropola kulture, istaknuo je.

Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je ocijenila kako se izložbom potvrđuje da su kultura i umjetnost ono što spaja Italiju i Hrvatsku. Već u prva dva mjeseca predsjedavanja Europskom unijom Italija je pokazala da su kultura i umjetnost te kulturna baština, njezini prioriteti, a naše dvije zemlje razumiju kako one pružaju i potencijal razvoja, ustvrdila je.

Plodnu suradnju hrvatskih i talijanskih muzejsko-galerijskih institucija na pripremi izložbe te spremnosti talijanskog veleposlanstva da pomogne u njezinu ostvarenju, istaknula je u svom govoru zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin. Bit će to prilika da hrvatska publika vidi čime je Guercino zaslužio biti nazivan najistaknutijim predstavnikom bolonjske škole, najcjenjenijim u Europi, rekla je.

Piero Lodi, gradonačelnik Centa, rodnog grada Guercina, podsjetio je na potres koji je prije dvije godine oštetio Cento i njegovu pinakoteku, a što je potaknulo da se Guercinova remek-djela ne čuvaju u skladištima već pokažu svijetu. Uz umjetnost tako su nastala i prijateljstva sa zemljama u kojima se izlažu, a drago mi je što hrvatska izložba ima humanitarni aspekt, s obzirom na to da je sav prilog od prodaje kataloga namijenjen obiteljima u selu Đurići, stradalom u ovogodšnjim poplavama u Slavoniji.

Pročelnik Odjela za kulturna dobra Bologne i jedan od autora izložbe, Luigi Ficacci, rekao je da je bilo lijepo surađivati s Muzejem za umjetnost i obrt na izložbi, osobito zato što su, ustvrdio je, za povjesničare umjetnosti Zagreb i Hrvatska bili rudnik pun tajni. Kada nam je ravnatelj MUO-a rekao da želi napraviti izložbu koja će objasniti stil kojim je slikao Guercino, bilo nam je jasno da se nalazimo u najboljim kulturološkim uvjetima, napomenuo je.

Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović ocijenio je da je za Muzej, Grad Zagreb i Hrvatsku ta izložba povijesni trenutak jer nikada dosad nije bio predstavljen opus jednog od najvećih europskih starih majstora kao što je Guercino. Za njega osobno to je "ostvarenje jednog od mladenačkih snova, a za publiku susret s nečime što se može vidjeti samo u najvećim galerijama".

Prigodom otvorenja talijanska veleposlanica u Hrvatskoj Emanuela D'Alessandro uručila je Berislavu Šipušu, zamjeniku ministrice kulture, skladatelju i dirigentu visoko državno odlikovanje talijanskog predsjednika, "Commendatore" Reda Zvijezde Italije za "promicanje odnosa, prijateljstva i suradnje s Italijom". Od prvih koraka karijere Šipuš je prijateljski gledao prema Italiji gdje je završio studij, a kasnije i radio u Teatru alla Scala u Milanu, dajući novi zamah već odličnim kulturnim odnosima dviju zemalja, rekla je D'Alessandro.

Šipuš je zahvalio talijanskom predsjedniku i veleposlanici na "povjerenju, časti i odgovornosti", ali i sredini u kojoj je proveo dvanaest godina, u Milanu gdje je, ustvrdio je, naučio što su čast i odgovornost.

Izložba "Guercino: Svjetlo baroka", kojoj su kustosi Miroslav Gašparović, Luigi Ficacci i Fausto Gozzi, donosi platna i freske, 35 djela kojima se predstavlja umjetnički put i razvoj Giovanija Francesca Barbierija, zvanog Guercino (Cento, 1591. - Bologna, 1666.), umjetnika koji je bitno odredio slikarstvo svog doba. Kronološki slijed izloženih djela obuhvaća široki vremenski raspon, od prvih narudžbi za opremu samostanske crkve Spirito Santo i župne crkve Renazzo u Centu do kasnih djela iz bolonjske faze.

Nakon Zagreba, gdje će biti otvorena do 31. siječnja, izložba putuje u Tokio i Sjedinjene Američke Države, u nastavku turneje kojom se prikupljaju sredstva za restauriranje Gradske Pinakoteke u Centu. Iz te pinakoteke je za izložbu posuđeno 25 djela, a ostalo su vlasništvo crkvi sv. Sebastijana u Renazzu, Fundacije Cassa di Risparmio u Centu, Nacionalne pinakoteke u Bologni, Fundacije Cassa di Risparmio u Bologni, Unicredita Bologna, Nacionalne Akademije sv. Luke iz Rima te privatnih zbirki.